Advokati „Vijesti“ podnijeli su žalbu na presudu kojom je list osuđen po tužbi advokatice i premijerove sestre Ane Kolarević za povredu časti i ugleda. Oni traže da Viši sud u Podgorici poništi presudu Osnovnog suda jer ničim nije dokazano da je Kolarević pretrpjela duševne bolove zbog čega joj je sud dodjelio 5.000 eura.
Osnovni sud u Podgorici presudio je krajem jula da su "Vijesti" povrijedile čast i ugled premijerove sestre i advokatice Ane Kolarević i dosudio joj 5.000 eura kao naknadu štete za pretrpljene duševne bolove.
Đukanovićeva sestra je u odvojenim postupcima tužila izdavače "Vijesti ", "Dana" i "Monitora", zbog serije tekstova u kojima se povezuje sa aferom "Telekom" i zbog pretrpljenih i budućih duševnih bolova traži odštetu od po 100.000 eura
U tekstu se navodi da je "Mađar telekom" pri kupovini Telekoma Crne Gore podmitio više crnogorskih zvaničnika sa 7,35 miliona eura, kao i da je među njima "advokatica, sestra tada najvišeg Vladinog funkcionera".
Iako se ime Kolarević ne pominje, sudu je, kao i njoj u tužbi, bila sporna fotografija, koja uz naslov u "Vijestima", kako je zaključio sudija, ne ostavlja sumnju da je advokatica korumpirana.
Đukanovićeva sestra je u odvojenim postupcima tužila izdavače "Vijesti ", "Dana" i "Monitora", zbog serije tekstova u kojima se povezuje sa aferom "Telekom" i zbog pretrpljenih i budućih duševnih bolova traži odštetu od po 100.000 eura.
Ti postupci još traju, pa je sudija Veljko Radovanović koji sudi u predmetu "Monitora" prihvatio da svjedoči Kolarevićeva, što je u slučaju "Vijesti" sudija Pešić odbio, kao i vještačenje njenih duševnih bolova kao što su predlagali advokati.
Odluka sudije se zasniva na pogrešno utvrđenim činjenicama i pogrešnoj primjeni materijalnog prava, smatra advokatica Jelena Vujisić iz kancelarije Vujačić, koja zastupa „Vijesti“.
U žalbi, koja je podnijeta sudu prije nekoliko dana, se navodi da odluka prvostepenog suda nije utemeljena na zakonu “ jer nije zasnovana na dokazima koji bi na nesumnjiv način ukazali“ da je Kolarević pretrpjela duševne bolove usljed povrede časti i ugleda, kao što se navodi u njoj.
„Duševni bolovi predstavljaju postraumatskio stresni poremećaj koji se javlja u unutrašnjem psiihčkom životu pojedinca pa je potpuno nejasno na koji je način sud utvrdio da je tužilja pretrpjela duševne bolove, imajući u vidu da nije saslušana u svojstvu parnične stranke, niti je sudu dostavljena medicinska dokumentacija koja bi ukazivala na to,“ smatra zastupnica „Vijesti“.
U žalbi se objašnjava da su u pravnoj teoriji i praksi pojmovi duševnog bola definisani kao pojava u unutrašnjem psihičkom životu pojedinca, o kome se saznaje na osnovu njegovog ponašanja.
U sporovima za nadoknadu štete zbog povrede časti i ugleda neophodno je dokazati da je neko pretrpio duševni bol, što je sud u ovom slučaju, po mišljenju advokata, potpuno zanemario već je odluku donio na osnovu ličnog ubjeđenja.
„...Sud je takav zaključak paušalno izveo, po svojoj slobodnoj procjeni, što nije u skladu sa zakonom i dosadašnjom sudskom praksom“, dodaje se.
Da li je Osnovni sud na ovaj način želio da ukaže da novinarima ne treba dozvoliti ni minimum slobode u izvještavanju“, pita advokatica „Vijesti“ Jelena Vujisić
Zato podsjećaju na član 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, koja propisuje da je sloboda izražavanja jedan od postulata demokratskog društva i da ona sem plasiranja informacija podrazumjeva i objavljivanje podataka koji šokiraju i uznemiravaju.
Kao kontradiktornost odluke sudije Miodraga Pešića navodi se i činjenica da je privatizacija „Telekoma“, u okviru koje se i pojavila sumnja u korumpiranost „sestre najvišeg zvaničnika Vlade“, tema od javnog interesa, kao i da je list kontaktirao advokaticu i objavio njen demanti na naslovnoj strani.
„Koji je to način objavljivanja tekstova koji su navodno izazvali povredu časti i ugleda tužilje kako navodi prvostpeni sud“, pita zastupnica “Vijesti” u žalbi, navodeći da je novina od januara do septembra 2012. objavila osam tekstova u kojima se Kolarević ne pominje, dok su u većini ostalih prenošeni događaji u kojima se ona „ne optužuje za nedjela“.
„Da li je Osnovni sud na ovaj način želio da ukaže da novinarima ne treba dozvoliti ni minimum slobode u izvještavanju“, pita advokatica „Vijesti“.
Na kraju, prvostepenom sudu se zamjera i da ima duple aršine jer u sličnim predmetima, kad štampu tuže obični građani, ne dosuđuje odštetu ukoliko se dokaže da su njihovi demanti objavljeni.
„Čast i ugled tužilje ni u kom slučaju ne može se cijeniti bitnijim od časti i ugleda običnim građana, kako to predstavlja prvi sud,“ poručuje se u žalbi advokata Jelene Vujisić i Ilije Vujačića na presudu po tužbi Ane Kolarević.
Sud zaključio da su čitaoci novina ograničeni
„Mišljenja smo da prvi sud pogrešno cijeni da je objavljivanje naslova „I sestra najvišeg zvaničnika Vlade primila mito“ nesumnjivo činjenični iskaz koji podliježe dokazivanju, te da usljed ovakvog naslova čitalac nije mogao sumnjati u istinitost objavljene informacije,“ smatra advokatica Vujisić.
Ona zatim dodaje da se na osnovu ovakvog stava suda može zaključiti da su „ čitaoci dnevne štampe ljudi najblaže rečeno sa ograničenim psihičkim sposobnostima, koji usvajaju sve što im se plasira, što je prosto neprihvaljivo“.
U tom kontekstu se navodi i da je sud cijenio samo naslov, što je tendenciozno, jer se ona naslanja na nadnaslov u kome se navodi da je navodna korumpiranost „sestre“ rezultat američke istrage o privatizaciji “Telekoma”.
"Sestru” nijesu izmislile „Vijesti”
“Nesporno je da je 'sestra najvišeg zvaničnika' termin koji je tretiran u tužbi Američke komisije za hartije od vrednosti, koju je ona podnijela američkom sudu....Termin tuženi nije sam izmislio ni osmislio, već je preuzeo iz ovog dokumenta,” piše u žalbi.
Dodaje se da je takođe činjenica da je Kolarević sestra Mila Đukanovića, koji je u vrijeme privatizacije “Telekoma” bio premijer i postavlja se dilema - da li su “Vijesti” trebale taj termin drugačije da interpretiraju, što bi opet, kako se navodi, moglo biti tumačeno kao prenošenje nepotpune informacije.
Bonus video:
