Književni segment XXVI Barskog ljetopisa završen je preksinoć pričom o crnogorskom iseljeništvu u savremenoj literaturi, sa osvrtom na knjigu tekstova Nikole Petanovića naslovljenu po njegovom časopisu “Crnogorsko ogledalo” (Montenegrin Mirror).
“I pored mnogih izdavačkih pokušaja - zasebnih monografija, stručnih i publicističkih štiva i radova, crnogorsko iseljeništvo još uvijek je neistraženo, mada je istovremeno i stalna inspiracija naučnim radnicima.
Postavlja se pitanje kako prepoznati i definisati crnogorsko iseljeništvo u istorijskom smislu, od kojeg međaša - vremenskog perioda počinjemo da posmatramo udio ljudi sa crnogorskog prostora u ukupnoj crnogorskoj baštini. Ne treba izgubiti iz vida činjenicu da u srednjem vijeku mnogi ljudi sa ovog prostora uporedo sa svojim ličnim imenom u dva do tri koljena nosili oznaku užeg ili šireg zavičaja, o čemu svjedoče brojni akti u arhivima duž obala Jadrana. Takvi jesu i ktitorski zapisi Bjelopavlića u crkvama u Južnoj Italiji - u provinciji Pulja”, rekao je moderator mr Ivan Jovović, predsjednik barskog ogranka Matice crnogorske,
Publicista, pjesnik i istraživač crnogorskog iseljeništva Gordan Stojović, direktor Direkcije za dijasporu pri Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore, govorio je o knjizi “Crnogorsko ogledalo”, zbirci djela Nikole Petanovića (Crmnica, 1892-San Francisko, 1932) koja, pored publicističkih tekstova objavljenih u istoimenom časopisu, proglasa, predavanja, analiza i ideja za koje se Petanović borio, sadrži i dio pjesama iz knjige „Ponos života“, dok je drama „Troslavia“ prenijeta u cjelosti.
U osvrtu na život i rad jednog od najznačajnijih ličnosti crnogorske dijaspore, koji je cijeli život posvetio borbi za obnovu crnogorske državnosti, Stojović je Petanovića opisao kao prvog crnogorskog intelektualca dijaspore i tvorca moderne Crne Gore.
“Petanović je već 1923. bio veoma angažovani crnogorski aktivista, koji je do smrti objavio 12 brojeva “Crnogorskog ogledala”. Postavljao je svojim djelom temelje moderne crnogorske države, prije 80 godina tražio je referendum na kojim bi se riješilo crnogorsko pitanje, a koji bi nadgledale SAD jer nije vjerovao Ligi naroda. Još uvijek nisu pronađena dva njegova djela za koje smo utvrdili da su napisana, ona zasigurno postoje jer je on sva svoja djela po objavljivanju slao u američke biblioteke”, rekao je Stojović.
Izvoz kulture
Stojović je istakao da je vrlo teško odrediti brojnost naše emigracije u SAD, te da se barata brojkom od 50-70.000 potomaka starih iseljenika u SjevernuAmeriku.
“Ne može stotinu hljada ljudi da nauči jezik svoih prađedova, ali može da nauči odakle je i što je. To iziskuje jedno ogromno paralelno školstvo, pravi izvoz kulture”, rekao je Stojović.
Bonus video:
