More na Velikoj plaži i ove sezone uzelo je svoj danak - petoro utopljenih jeziv je bilans smrtonosne igre nevještih kupača i nepredvidivih strujanja. Ono što je zajedničko gotovo svim slučajevima je da su nesrećeni ljudi bili blizu sigurnosnih bova ali sa druge strane, na oko 50 do 60 metara od obale i možda samo nekoliko metara od zone gdje dno mogu dotaknutu nogama. Takođe, ni u jednom slučaju, kako je “Vijestima” potvrđeno u policiji, nije zatajio ljudski faktor- spasioci su činili sve što je njjihovoj moći a hitna stizala u rekordnom roku. Nažalost, kao i u većini slučajeva svih ranijih godina, turisti su nestali u talasima zbog nedostatka prisebnosti jer su život i smrt dijelili samo metri ili sekunde...
Posljednji slučaj klada je na kupalištu Majami iz vode 6. avgusta bez znakova života izvučen sredovječni turista iz Peći, upalio je crvenu lampicu i ponovo otvorio pitanje da li je i koliko moguće osavremenjavanje spasilačkih službi, poput onih u Italiji koji za spasavanje utopljenika korisate specijalne skutere. Jedan od najstarijih i najiskusnijih spasilaca u Ulcinju Anto Dočić , koji je već godinama zaposlen na Maloj plaži na Pristanu, ističe da je to dobra ideja.
“Brže bi stizali do potencijalnih utopljenika i to bi sigurno povećalo bezbjednost na kupalištima. Međutim, mi imamo izražen problem druge vrste- nama se ne tope neplivači, već plivači ili bolje reći, oni što misle da znaju dobro da plivaju”, kaže Dočić za” Vijesti”.
Posljednji slučaj klada je na kupalištu Majami iz vode 6. avgusta bez znakova života izvučen sredovječni turista iz Peći, upalio je crvenu lampicu i ponovo otvorio pitanje da li je i koliko moguće osavremenjavanje spasilačkih službi, poput onih u Italiji koji za spasavanje utopljenika korisate specijalne skutere
Osim Pećanca D.Č.(55), u Ulcinju na Velikoj plaži tokom trajanja sezone i predsezone utopili su se- 17.maja N.K. iz Srbije,13.jula A.H. sa Kosova na kupalištu Niki Bič, potom 18. jula M.M. iz Bijelog Polja na istom kupalištu i 04. avgusta Ć.B. iz Gnjilana, nastanjen u Velikoj Britaniji na plaži Kopakabana. Iz Uprave policije saopšteno je da se po ustaljenoj proceduri nakon pronalaska tijela utopljenika i konstatovanja smrti od strane nadležne Službe hitne medicinske pomoći, obavještava nadležno državno tužilaštvo i tijelo šalje na obdukciju, radi utvrđivanja uzroka i vremena nastupanja smrti.
“Identifikacija utopljenika može se u nekim slučajevima izvršiti odmah na osnovu raspoloživih podataka, prepoznavanjem, dok ukoliko je leš utopljenika pronađen u poodmakloj fazi raspadanja, ponekad se vrši identifikacija i daktiloskopiranjem, a u nekim slučajevima DNK analizom”, saopšteno je “Vijestima” iz Uprave policije.
Koordinator spasilaštva na vodi u Crvenom krstu Milan Stanišić tvrdi da spasioci na crnogorskim plažama, njih 437, u datim uslovima daju maksimum i ne krije da još ima dovoljno prostora za poboljšanje bezbjednosti. On je ocijenio i „da su ovogodišnji slučajevi utopljenja pokazali da se mora još puno raditi na podizanju svijesti kupača i odgovornosti koju snose za svoje ponašanje kojim ugrožavaju sebe ali i druge“.
"Davljenja se najčešće dešavaju upravo kada je istaknuta crvena zastavica na plaži, koja govori da u vodi nije bezbjedno... Često se kupači ogluše o ta pravila pa spasioci imaju zaista težak zadatak da ih ubijede da izađu ili ih spriječe da uopšte ulaze u vodu", kazao je Stanišić, izrazivši žal za pet izugubljenih života na Velikoj plaži.
“Dok uživaš u vodi, nijesi dovoljno svjestan mogućih opasnosti. Spasioci su ti koji imaju odličnu preglednost i mogu zapaziti i predviđeti neku opasnost, imaju veće znanje i iskustvo, znaju da postoje opasnosti koje kupač ne vidi. Spasioci na plaži svojim upozorenjima ne žele da pokvare uživanje, već samo da pomognu da se izbjegne opasnost”, ocijenio je Stanišić. Naglasio je da je spasavanje skuterima efikasno samo ukoliko su skuteri tehnički opremljeni za tu namjenu i ako ga izvode stručna lica.
“Namjenski, odnosno spasilački skuteri, imaju platformu, kao sastavni dio, na kojoj se smješta unesrećeni a i po potrebi u toku vožnje vrši reanimacija. Spasavanje se izvodi uvijek u paru i vrlo je zahtjevno i opasno bez dobre obuke. Spasilačka služba Crvenog krsta Italije je uvrstila i taj oblik spasavanja na njihovim plažama. Izuzev Velike plaže u Ulcinju, oni nijesu neophodni na drugom dijelu obale”, istakao je Stanišić dodavši Crveni krst nema nijedan takav skuter.
Shodno pravilniku o uslovima koje moraju ispunjavati uređena i izgrađena kupališta, na njima mora biti organizovana spasilačka služba koju čini najmanje jedan spasilac koji je završio obuku za spasavanje na vodi
“Upotreba helikoptera je efikasna kad su u pitanju masovne nesreće:zapaljenje i potonuća plovila, čamaca za prevoz putnika, jahti, ribarica, surfera i sl. Na uređenim i izgrađenim kupalištima gdje se poštuju ograničenja i upozorenja oni nijesu potrebni”, kazao je on.
Shodno pravilniku o uslovima koje moraju ispunjavati uređena i izgrađena kupališta, na njima mora biti organizovana spasilačka služba koju čini najmanje jedan spasilac koji je završio obuku za spasavanje na vodi. On mora posjedovati legitimaciju za spasavanje na vodi u skladu sa zakonom o Crvenom krstu. U tom aktu stoji da jedan spasilac mora biti na svakih 50m dužine obale tokom mjeseca jula i avgusta, i jedan spasilac na svakih 100m dužine obale tokom ostalih mjeseci (maj, jun, septembar i oktobar).
Crveni krst nema opremu po standardima
Stanišić je potvrdio da Crveni krst nema adekvatnu i kompletnu opremu, koja je propisana za funkcionisanje spasilačke službe po standardima ILSE, a ne raspolaže ni finansijskim sredstvima za njenu nabavku.
"Zbog toga u ovoj fazi razvoja, obavljamo samo preventivne sadržaje, edukaciju spasilaca i godišnju provjeru stečenog zvanja kao i nabavku one spasilačke opreme, koja je u odnosu na finansijsku moć organizacije prikladna", kazao je Stanišić podsjećajući „da Nastavni centar Crvenog krsta sa velikim samopouzdanjem i stručno-pedagoškim radom već 13 godina prihvata i primjenjuje standarde, smjernice i preporuke ILS-e u obavljanju spasilaštva“.
"Sprovodimo aktivnosti vezane za poboljšanje bezbjednosti i očuvanja ljudskih života u vodenoj sredini. Spasioci koji završe obuku i odrade obaveznu godišnju provjeru za ovjeru svoje licence za nastupajuću turističku sezonu sa velikom spremnošću mogu se upustiti u vrlo odgovoran i zahtjevan posao spasioca na kupalištu", kategoričan je Stanišić.
U Ulcinju ima blizu 40 plaža i na njima je angažovano 75 spasioca sa stalnim mjestom boravka u Ulcinju.
"Naravno da su na ulcinjskim plažama radno angažovani i spasilaoci kojima Ulcinj nije stalno mjesto boravka", podsjetio je Stanišić.
Bonus video:
