Izložba „Let's Art“, koja je sinoć otvorena u podgoričkom Umjetničkom paviljonu, dio je projekta „Različitost kao način izgradnje kapaciteta u kulturnim industrijama“ ULUCG, a okupila je značajna likovna imena iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije i Crne Gore.
Udruženja iz regiona, u izboru Umjetničkog savjeta, predstavila su na izložbi „Let's Art“ po pet reprezentativnih umjetnika. Tako je publika bila u prilici da pogleda radove Avda Žige, Renate Papište, Amele Hadžimejlić, Marine Finci i Irfana Handukića iz BiH, zatim Ibrahima Bedia, Marijete Sidovski, Dijane Tomić-Radevske, Hristine Zafirovske i Tatjane Balać iz Makedonije i Milice Salaški, Tomislava Todorovića, Dimitrija Pecića, Miodraga Mlađovića i Aleksandra Rafajlovića iz Srbije. U izboru istoričarke umjetnosti Milice Radulović, crnogorsku likovnu scenu su predstavili umjetnici Ratko Odalović, Ilija Nikčević, Željko Reljić, Siniša Radulović i Biljana Keković.
„Crna Gora je regionalni lider u inicijativi povezivanja udruženja iz regiona jer su njihovi statusi nešto na čemu treba raditi. ULUCG je institucija koja uspješno i održivo djeluje, a izložba 'Let's Art' je pokazatelj rada i povezivanja naše institucije i sličnih organizacija u regionu“, kazao je na otvaranju izložbe predsjednik ULUCG, Igor Rakčević.
Projekat koji se u Podgorici održavao pod pokroviteljstvom UNESCO-a, obilježili su i okrugli stolovi na temu „Ljepota različitosti“ i „Jačanje kapaciteta u kulturnim industrijama“, a iskustva u djelovanju likovnih udruženja i umjetničkih asocijacija razmjenjivali su eminentni stručnjaci iz Slovenije, BiH, Makedonije, Srbije i Crne Gore.
Prvi okrugli sto se odnosio na stanje kulturnih scena u regionu na kojem su učesnici govorili o stanju savremene umjetnosti u svojoj državi, dok je drugi okrugli sto predstavljao osvrt na stanje i način finansiranja strukovnih udruženja u regionu.
„Riječ je o značajnom projektu čiji je primarni cilj reintegracija kulturnog prostora Balkana, uspostavljanje čvršćih veza među sudionicima i donosiocima odluka u kulturi, ali i predstavljanje svake kulturne sredine ponaosob na najbolji način“
„Riječ je o značajnom projektu čiji je primarni cilj reintegracija kulturnog prostora Balkana, uspostavljanje čvršćih veza među sudionicima i donosiocima odluka u kulturi, ali i predstavljanje svake kulturne sredine ponaosob na najbolji način“, istakao je Rakčević.
Denis Jejina, menadžer Udruženja likovnih umjetnika BiH, kazao je da je razmjena iskustava dragocjena.
"Udruženje u BiH postoji od 1947, i moja misija je da komuniciram sa vladinim i nevladinim organizacijama, privatnim sektorom, u cilju obezbjeđivanja sredstava za rad naše institucije. To nije lak posao, ali ipak uspijevamo da održimo tradiciju, a to je organizovanje šest godišnjih izložbi. Projekat u Podgorici pokazao je da su sva udruženja u svojim državama svrstana na jednu ljestvicu kulture, na mjesto gdje smo postali institucije same za sebe“, kazao je Jejina.
Vukašin Milović, predsjednik Udruženja likovnih umetnika Srbije, izrazio je zadovoljstvo zbog učešća u projektu jer, kako potvrđuju razmijenjena regionalna iskustva, likovne institucije se danas nalaze u ne baš zavidnim položajima. Kada je riječ o likovnom predstavljanju u Crnoj Gori, Milović je kazao da umjetnici, u izboru Umjetničkog savjeta i kustosa Natalije Cerović, predstavljaju „prave provjerene vrijednosti“ likovne scene u Srbiji. Predstavnici likovnih udruženja Slovenije i Makedonije složili su se da projekat treba da bude nastavljen, a saradnja među učesnicima intenzivnija.
Slovenija na izložbi „Let's Art“ nije imala svoje predstavnike, ona je bila više u ulozi supervizora, članica EU koja može da ukaže na „drugačije“ funkcionisanje likovnih organizacija.
"Postoji samo tradicionalni put i put novih medija, da ne kažem alternativni. Tako je i u Austriji, tako je i u Americi. Više ne postoje granice. Informacija je fluidna. Granica više nema. Šta se dešava danas u Tokiju - svi znamo i zbog toga je svaka radnja, na kulturnom ili nekom drugom polju, izjednačena"
"U prvom poluvremenu projekta došli smo do zaključka da su svi ti problemi slični onima u Sloveniji, bez obzira što smo već u EU. Slovenija nije u najboljoj ekonomskoj situaciji, imamo velike probleme, što utiče na kulturu, a kao što znamo, kultura uvijek prva strada. Svuda je tako. I kod nas i u Evropi. Možemo da se izborimo za bolji položaj i za bolje funkcionisanje ovakvom razmjenom iskustava. Tu ja vidim bit ovog projekta. Mi se svi borimo sa državom jer ona kulturu stavlja u drugi plan. Zašto kultura prva strada? Ako govorimo o nacionalnosti, to je kultura. Upravo razmjena iskustava može da nam pomogne da se takve greške ne ponavljaju ni kod vas, a ni dalje“, komentariše istoričar umjetnosti Dejan Mehmedovič iz Slovenije. On ističe da ni u Sloveniji, kada je postala dio Evropske unije, nisu napravljeni radikalni rezovi, ali su postepeno došli do poboljšanja na polju kulture.
„Ne mislim da kod ovakvih projekata treba da bude obuhvaćen samo Balkan jer današnje doba, doba globalizacije, ne poznaje granice. Ne postoji zbližavanje na polju država ili nacionalnosti, treba da se polsužimo onom marksističkom: “Proleteri svih zemalja, ujedinite se“. Proleterstvo i kultura svih zemalja zajedno“, kazao je Mehmedovič naglašavajući da su slikarske problematike slične svuda.
„Postoji samo tradicionalni put i put novih medija, da ne kažem alternativni. Tako je i u Austriji, tako je i u Americi. Više ne postoje granice. Informacija je fluidna. Granica više nema. Šta se dešava danas u Tokiju - svi znamo i zbog toga je svaka radnja, na kulturnom ili nekom drugom polju, izjednačena“, kazao je Mehmedovič.
Galerija
Bonus video:
