Mićunović, Barović i ostali optuženi mogu biti izručeni Italiji

Vlasti u Podgorici i Rimu dogovorile sadržaj ugovora o ekstradiciji sopstvenih državljana
304 pregleda 35 komentar(a)
Ažurirano: 09.05.2013. 06:45h

Crna Gora i Italija uskoro bi trebalo da potpišu ugovor o ekstradiciji sopstvenih državljana, kojim će se otvoriti mogućnost da i optuženi za međunarodni šverc cigareta preko Jadrana tokom devedesetih budu predati rimskim vlastima, ako one to zatraže.

Međutim, nikakvih zahtjeva za izručenje crnogorskih državljana do sada nije bilo, tvrde u Ministarstvu pravde Duška Markovića.

Italijanske vlasti nijesu odgovorile na takvo pitanje “Vijesti”.

Ugovor se sastoji se iz tri člana: prvi član reguliše izručenje državljana, drugi tranzit lica koje treća država izručuje Italiji ili Crnoj Gori, dok treći član reguliše stupanje na snagu sporazuma 60 dana od obavještenja o ratifikaciji ugovora

"Posljednje informacije govore da su nam kolege iz Italije uputile parafiran tekst diplomatskim putem, ali on do nas još nije stigao", kazala je “Vijestima” u ponedjeljak veče Svetlana Rajković, pomoćnica ministra pravde za međunarodnu pravnu saradnju.

Iz italijanskog Ministarstva inostranih poslova, nijesu odgovorili kada je dokument proslijeđen crnogorskim kolegama, napomenuvši da su “pregovori u završnoj fazi”.

"Procedura zaključivanja bilateralnog sporazuma je u fazi finalizacije”, saopšteno je “Vijestima” u italijanskom MIP-u.

Italijansko Ministarstvo pravde “Vijestima” je dostavilo kopiju ugovora o ekstradiciji na tri jezika (italijanski, engleski i crnogorski), a na kojoj se vidi da je Italija parafirala sporazum.

Prva strana ugovora na crnogorskom jeziku

Ugovor sadrži svega dvije strane, a sastoji se iz tri člana: prvi član reguliše izručenje državljana, drugi tranzit lica koje treća država izručuje Italiji ili Crnoj Gori, dok treći član reguliše stupanje na snagu sporazuma 60 dana od obavještenja o ratifikaciji ugovora.

Ako crnogorska strana potpiše sporazum, obavezaće se da može Italiji izručiti sopstvene državljane, koji se potražuju zbog pokretanja krivičnog postupka, za djela za koja se, prema propisima obje države, može izreći kazna zatvora od pet i više godina.

Prema predlogu ugovora, crnogorski državljanin može biti izručen Italiji i zbog izvršenja kazne zatvora ili bilo koje odluke kojom se, “ograničava lična sloboda tražene osobe, u trajanju od najmanje pet godina”. Crna Gora može sama da izvrši sankciju ili da naloži ograničavanje lične slobode u skladu sa domaćim zakonodavstvom.

Prema ugovoru, Crna Gora može da uslovi izručenje svog državljanina Italiji radi “pokretanja krivičnog postupka”, njegovim povratkom u zemlju radi izdržavanja kazne ili druge mjere ograničenja slobode, ako bude osuđen, proizilazi iz dokumenta, koji je naslovljen kao "Dodatni bilateralni ugovor uz Evropsku konvenciju o ekstradiciji od 13. decembra 1957. koji ima za cilj olakšavanje njene primjene". Sve ovo važi i za Italiju u slučaju da Crna Gora traži izručenje njihovih državljana.

U ugovoru stoji i da države mogu da ga otkažu u bilo kom momentu, ali da otkazivanje stupa na snagu nakon 180 dana i ne utiče na postupke započete prije otkazivanja.

U preambuli sporazuma, objašnjava se da je Crna Gora, kao nekadašnja jugoslovenska republika, potpisnica Evropske konvencije o ekstradiciji, “kojom odbija da preda i obavi tranzit svojih državljana”.

Branislav Mićunović

“U skladu sa ovim ugovorom, ugovorene strane neće više biti u obavezi da odbiju da izruče i obavljaju tranzit svojih državljana”, navodi se u preambuli.

Iz Ministarstva pravde Crne Gore, “Vijestima” je juče saopšteno da Italija do sada nije tražila izručenje bilo koga iz Crne Gore.

“Pravosudni organi Republike Italije do sada nijesu tražili izručenje nijednog državljanina Crne Gore”, piše u odgovoru koji je potpisala portparolka Ministarstva Ana Barada.

Stanko Subotić i Miroslav Ivanišević su u međuvremenu oslobođeni optužbi po kratkom postupku tokom preliminarnog suđenja koje se vodilo u Bariju iza zatvorenih vrata

Prema tom članu, krivično djelo učešće u mafijaškoj organizaciji kažnjivo je sa tri do 15 godina zatvora (tri do šest godina za članove, četiri do devet godina za šefove organizacije ili pet do 15 godina u slučaju da se radi o naoružanoj organizaciji).

Član 416 predviđa povećanje kazni u slučaju da su organizacije sačinjene od preko 10 članova, u slučaju da su naoružane i da organizacija za kriminalne aktivnosti koristi profit koji je ranije stečen ilegalnim putem. Otežavajuće okolnosti mogu povećati predviđene kazne i do 50 odsto.

Prema italijanskom krivičnom zakoniku, mafijaška organizacija se smatra naoružanom kada njeni članovi za postizanje svojih ciljeva imaju na raspolaganju oružje i eksplozivne naprave "čak i ako je ono skriveno ili skladišteno".

U optužnici koju su potpisali tužioci Eugenia Pontasulja i Đuzepe Šelzi, crnogorski premijer navodi se kao glavni optuženi. Slučaj protiv Mila Đukanovića arhiviran je zbog političkog imuniteta maja 2009. godine. Teoretski postoji mogućnost za ponovnim pokretanjem slučaja protiv njega, ali nije poznato da li će do toga doći.

Branislav Mićunović, Dušanka Jeknić i Veselin Barović

Tužilaštvo u Bariju odbija da komentariše na ovu temu.

Stanko Subotić i Miroslav Ivanišević su u međuvremenu oslobođeni optužbi po kratkom postupku tokom preliminarnog suđenja koje se vodilo u Bariju iza zatvorenih vrata.

Proces optuženima zvanično je počeo 7. februara, nakon trogodišnjih saslušanja iza zatvorenih vrata, u okviru kojih je sudija Suzana de Feliće utvrdila da postoje uslovi za nastavak suđenja.

Imajući u vidu obimnost procesa, kao i notornu sporost italijanskog sudstva, suđenje će trajati u najmanju ruku nekoliko godina.

Tužiteljka Eugenija Pontasulja u izjavi za “Vijesti” nakon početka suđenja, nije isključila mogućnost da novootvoreni slučaj završi tako što će optužbe zastarjeti.

Ona je tada rekla da je to u teoriji moguće, ali da je o tome prerano govoriti. Rekla je da se nada da do toga neće doći.

Iduće ročište zakazano je za oktobar.

Crna Gora insistirala na novom tekstu

Iz Vlade Italije podsjetili su da je prilikom susreta, koji se desio u Crnoj Gori 13. i 14. marta, na kojem je pregovaran dodatni sporazum o ekstradiciji, "crnogorska strana izrazila rezervu tokom pregovora", ali da je "tokom sedmice koja je uslijedila susretu, ona proslijedila italijanskoj delegaciji novu ponudu".

Generalna Direkcija za krivičnu pravdu pri italijanskom Ministarstvu pravde, taj predlog je ispitala i usvojila, a zatim obezbijedila prevod na italijanski jezik, nakon čega je parafirani tekst proslijedila Ministarstvu inostranih poslova.

U tamošnjem Ministarstvu pravde, saopšteno da je italijanska strana blagovremeno prevela dokumentaciju vezanu za sporazum o ekstradiciji između Crne Gore i Italije i da su istu proslijedili italijanskom Ministarstvu spoljnjih poslova još 29. marta.

“Ova Direkcija nije upoznata kada je Ministarstvo spoljnjih poslova (Republike Italije) proslijedilo dodatni sporazum, koji je već parafiran sa italijanske strane”, navodi se u odgovoru italijanske vlade koji je potpisala dr Alegra Miljorini u ime Generalne direkcije za krivičnu pravdu pri Ministarstvu pravde.

“Ostajemo u iščekivanju da primimo parafirani tekst od crnogorske strane radi nastavka i zaključivanja procedure ratifikacije”, zaključila je Miljorini.

Dodala je da, u svakom slučaju, napominju da su gore navedene informacije već komunicirane diplomatskom savjetniku Ambasade Italije u Crnoj Gori Mikelu Mistu.

Galerija

Bonus video: