Boravak djece na planini je, kaže mojkovački pedijatar dr Miloje Zejak, višestruko koristan, pa ljetovanje na višim nadmorskim visinama ne treba da izbjegavaju porodice ni sa mališanima predškolskog uzrasta. Za tu vrstu odmora, naglašava on, ipak, potrebno je dobro se pripremiti, kako bi se izbjegle neprijatne situacije ili ugrozilo zdravlje djece.
“Pored čistog vazduha i temperatura znatno nižih nego u gradovima, naše planine obiluju terenima koji su pogodni za fizičke aktivnosti djece, ali raznim vrstama ljekovitog bilja, čistom izvorskom vodom...Djeci boravak u planini, zaista, može biti izuzetno zanimljiv i edukativan, omogućava im više kretanja, kreativnije provedeno vrijeme, nova znanja i iskušavanja svojih mogućnosti. Najvažnije je da su tokom cijelog boravka u svojevrsnim “vazdušnim banjama”, kaže dr Zejak.
On ističe kako boravak na planini jača imunitet, pozitivno utiče na kožna oboljenja, ublažava alergijske reakcije i snižava pritisak. Planinski vazduh, objašnjava dr Zejak, popravlja kompletnu krvnu sliku, a ne samo da povećava crvena krvna zrnca, već i hemoglobin I gvožđe. Dobra krvna slika, poboljšava rad srca i pluća.
“Čist planinski vazduh pogoduje, uglavnom, svakom dejtetu, a posebno deci koja imaju ponavljane epizode bronhitisa. Boravak na planini je blagodet i za djecu sa alergijom na različite agense, a posebno na grinje. Vazduh na visočijim nadmorskim visinama ne pogoduje razmnožavanju bakterija i virusa, pa je mogućnost razbolijevanja mnogo manja nego u gradu. Čist planinski vazduh i sunce “otvaraju apetit” kod dece, jačaju imunitet...”
No, za sve one nenavikle na boravak u prirodi može biti i dosta izazova. Pored obilja blagodeti koje planina može pružiti mališanima tokom ljetovanja, dr Zejak napominje da postoji i mnogo opasnosti o kojima treba voditi računa i izbjegavati ih. Da bi se izbjegle neprijatnosti, prema njegovim riječima, vrlo je bitno na koji način se porodice sa djecom prirpemaju za ljetovanje na planini. Pored adekvatne odjeće, među kojom, zbog promjenjivosti meteoroloških prilika i variranja temperature vazduha, treba da bude i toplijih komada garderobe, treba ponijeti i adekvatnu obuću.
“Odgovorajuća obuća je izuzetno bitna, kako zbog složenosti terena kojim se mališani kreću, da bi se izbjegle povrede, tako i zbog izbjegavanja opasnosti od ujeda zmija. Među garderobom treba da ima, kako ljetnje, tako i one za niže temperature, ali i, na primjer, nepromočiva jakna. Prilikom šetnji ili pješačkih tura, treba voditi računa i da se ponese dosta vode i hrane. “, podsjaća dr Zejak.
On preporučuje da se planine i nepozanti tereni obilaze, isključivo sa vodičem, da se prije polaska provjeri vremenska prognoza, a roditelji bi trebalo da budu opremljeni i osnovnim priborom za prvu pomoć.
Dr Zejak skreće pažnju i na to da opekotine od sunca na planini mogu biti izuzetno intenzivne i opasne, pa preporučuje upotrebu zaštitnih preprata za djelove tijela, koji nijesu pokriveni odjećom. Opekotine od sunca, naročito, kaže on, mogu biti intenzivne kada se mališani nađu blizu većih vodenih površina ili smetova snijega, kojih još na nekim mjestima ima na planinama.
“Zbog odbijanja zraka sunca, u tim situacijama može se vrlo brzo “izgoreti”. Kao i na moru, za lice je potrebno koristiti kreme sa zaštitnim fakorom, takođe, i za ostale djelove tijela, koji nijesu pokriveni odjećom. Iako temperatura vazduha nije visoka ili duva vjetar, ne treba zaboraviti da to ne umanjuje štetnost sunčevih zraka i da izaziva opekotine. “, naglašava on.
Na ljetovanje roditelji, kaže pedijatar, treba da ponesu, pored redovne terapije, ukoliko je mališani koriste još i ljekove za obaranje povišene tjelesne temperature (paracetamol ili ibuprofen) u sirupu ili kao supozitorije (čepići).
“Takođe i ljekove protiv alergije, a nije loše ponijeti i antibiotike, koje ne treba samoinicijativno “uključivati”. Dobro bi bilo da su to antibiotici, koje je dijete već koristilo, jer se tako smanjuje vjerovatnoća od alergije na lijek. To sve može biti od velike pomoći, u slučajevima da se odmah ne može doći do ljekara. Prije polaska se treba posavjetovati sa pedijatrom o načinu eventualne upotrebe ljekova, koji se nose na ljetovanje. “, kaže dr Zejak.Domovi zdravlja su solidno opremljeni
Mojkovački pedijatar tvrdi da su dječji dispanzeri u većini planinskih turističkih centara solidno opremljeni za pružanje osnovne dječje zaštite, pa čak i za hitne situacije. Tokom sezone mali pacijenti najčešće se javljaju zbog trovanja hranom, koje prati povraćanje i bolovi u stomaku, alergija. Povišene temperature…
“Takođe i opekotina od sunca, zbog ujeda krpelja, komaraca, sunčanice... Na sreću rjeđe zbog ujeda zmije. U svim tim situacijama, reagujemo zajedno sa službama Hitne pomoći. Dječji dispanzeri su solidno opremljeni za tu vrstu pružanja zdrvastvene zaštite. Ipak, u nekim slučajevima neophodno je pacijente otpremiti u veće zdravstvene ustanove.”Oprezno sa maglom, bobicama i gljivama
Djeca tokom boravka na planini, naglašava dr Zejak, treba da budu sve vrijeme zajedno sa roditeljima.
“Najiskusnijima se dešavalo da kad je maglovito vrijeme zalutaju, čak i na terenima, koji su im izuzetno poznati. Zbog toga tokom i kraćih šetnji roditelji ne treba da dozovoljavaju udaljavanje djece od njih. Opasno može biti i branje i jelo različitih bobica i gljiva. Postoji mnogo ražličitih vrsta bobica, koje djecu privuku bojom, a koje su otrovne. Još opasnije, čak, i za odrasle je upuštati se u branje i konzumiranje pečuraka. To treba da rade samo osobe sa izuzetnim znanjem o gljivama, jer je vrlo često teško razlikovati otrovne od jestivih. Djeci, naročito ne bi trebalo dozvoljavati da dodiruju ili beru pečurke.”, naglašava dr Zejak.
Bonus video:
