Obogaćivanje ili popunjavanje muzejskih fondova u Crnoj Gori je proces koji konstantno traje, smatraju u Minsitarstvu kulture i Narodnom muzeju Crne Gore.
Kada se na tržištu, našem ili inostranom, pojavi umjetnina od izuzetne važnosti, ponuda ide prvo državi
U protekle dvije godine opredijeljeno je po 90.000,00 eura za otkup muzejskih predmeta, umjetničkog, etnografskog i istorijskog sadražaja.
Baština se obogaćuje i čuva terenskim istraživanjem, otkupom, poklonom ili razmjenom. Muzej utvrđuje program sakupljanja muzejskog materijala za period od pet godina, i provjerava porijeklo svakog predmeta, a prema planu rada, muzejska djelatnost finansira se iz državnog budžeta.
“Svakodnevno imamo primamljive ponude od raznih kolekcionara, galerista, aukcijskih kuća... Nedavno smo dobili ponudu da otkupimo portret kralja Nikole (P. Jovanovića) kao i sliku “Crnogorka u obrani” Vlaha Bukovca, ali, nažalost, sredstava za takve otkupe trenutno nemamo”, komentariše Pavle Pejović, direktor Narodnog muzeja, ističući da će se uskoro sastati sa ministrom kulture Branislavom Mićunovićem i sa ministrom finansija Radojem Žugićem, kada će razmotriti ponude o otkupu vrijednih umjetnina.
Jer, kako objašnjava Pejović, kada se na tržištu, našem ili inostranom, pojavi umjetnina od izuzetne važnosti, ponuda ide prvo državi, ona se prosljeđuje Ministrarstvu kulture, a ono konsultuje Muzej.
Na osnovu određenih prioriteta, o kojima odlučuje muzejski Savjet (sačinjen od stručnjaka/kustosa, koji su zaduženi za određene zbirke) javlja se potreba, odnosno, potražnja za određenim umjetninama, piše u odgovorima Ministarstva i Narodnog muzeja.
Materijalna i nematerijalna dobra
Zakon o muzejskoj djelatnosti obuhvata sakupljanje, čuvanje, zaštitu, istraživanje, stručnu i naučnu obradu, dokumentovanje, sistematizaciju u zbirke, prezentaciju i valorizaciju muzejskog materijala i muzejskih lokaliteta.
Na takav način se stvaraju uslovi da se sačuvaju prirodna, civilizacijska i kulturna materijalna i nematerijalna dobra, kao dio nacionalne baštine, radi zadovoljavanja kulturnih, naučnih i obrazovnih potreba pojedinca i društva.
“Otkup ili bogaćenje muzejskog fonda vrši se u skladu sa djelokrugom rada muzeja i sadržajem muzejskih zbirki"
“Na osnovu Programa sakupljanja muzejskog materijala i ponude, Narodni muzej planira i popunjavanje muzejskih zbirki savremene umjetnosti”, navodi se u odgovru Ministarstva kulture i Narodnog muzeja, a kao dvije najatraktivnije ponude u posljednje vrijeme navode se portret kralja Nikole, rad Paje Jovanovića, koji je procijenjen na cifru između sedamdeset i osamdeset hiljada eura kao i pečat Svecrnogorskog zbora, koji se nalazi u privatnom vlasništvu, i za koji se traži pedeset hiljada eura.
Umjetničke zbirke najkompleksnije muzejske institucije u zemlji konstantno “rastu”, kako se navodi u odgovoru Ministarstva kulture i Narodnog muzeja, i to kroz poklone, razmjenu i otkup.
Narodni muzej Crne Gore posjeduje muzejske zbirke iz različitih oblasti, istorije, etnologije, arheologije i umjetnosti Crne Gore, a muzejski materijal je od nacionalnog značaja i predstavlja kulturnu istoriju države.
“Otkup ili bogaćenje muzejskog fonda vrši se u skladu sa djelokrugom rada muzeja i sadržajem muzejskih zbirki, pa recimo Narodni muzej, pored ostalog, otkupljuje djela savremenih autora iz Crne Gore, ali i umjetnička djela i predmete koji predstavljaju kulturnu baštinu Crne Gore”, navodi se u odgovru Ministarstva, gdje stoji da je Narodni muzej ustanova koja permanentno vrši popunjavanje svog muzejskog fonda.
Navedene ustanove, djelatnost sakupljanja muzejskog materijala, finansiraju dijelom i iz vlastitih sredstava
“Cijeneći značaj ove djelatnosti, kao osnovni mehanizam zaštite i očuvanja pokretnih dobara značajnih za kulturnu istoriju Crne Gore, kroz Program zaštite i očuvanja, Ministarstvo kulture finansijski podržava otkup muzejskih predmeta nacionalnih i opštinskih ustanova, koje obavljaju muzejsku djelatnost”, navodi se u odgovru Ministarstva kulture.
Pored Narodnog muzaja i Pomorski muzej Crne Gore permanentno vrši terenska istraživanja i otkup, pored ostalog i umjetničkih predmeta i djela, a za navedenu aktivnost se izdvajaju sredstva od oko deset hiljada eura na godišnjem nivou.
Navedene ustanove, djelatnost sakupljanja muzejskog materijala, finansiraju dijelom i iz vlastitih sredstava, koja ostvaruju obavljanjem muzejske djelatnosti.
Zbirke značajno bogatije
Pavle Pejović ističe da je Narodni muzej u proteklih pet godina otkupio djela Branka Filipovića-Fila, petnaestak radova, slika, crteža, objekata i grafika Dada Đurića, četiri rada Mila Milunovića, tri skulpture Rista Stijovića, sliku Špira Bocarića, skulpture Rajka Popivode, Zlatka Glamočaka, Edina Rastodera i Vane Prelević, slike Jarmile Vešović, Veska Gagovića, Jakova Đuričića, Dragana Karadžića, Ivana Pejovića, Uroša Toškovića itd.
Takođe, ističe Pejović, Narodni muzej je od skoro vlasnik i vrijednih istorijskih eksponata kao što je Ilisrki šlem (otkupljen od Steva Vučinića), oko pedeset neolitskih predmeta, rimskih novčića...
Umjetnine i značajni eksponati se najčešće, kako ističe Pejović, otkupljuju od samih autora (kada je riječ o mlađoj generaciji), od porodica autora, od kolekcionara, galerista, na aukcijama...
Bonus video:
