Vijeće Vrhovnog suda, kojim je predsjedavao sudija Petar Stojanović, djelimično je usvojilo tužbeni zahtjev Veselina Piletića - država Crna Gora dužna je da mu isplati dvije hiljade eura sa kamatom, na ime nematerijalne štete zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.
Piletić je tužbom tražio pet hiljada eura. On je optužen da je počinio ubistvo u julu 1999. godine, a od tada, do dana kada je podnio tužbu, prošlo je više od 13 i po godina.
Vrhovni sud smatra da je došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku, jer se period od “13 godina, pet mjeseci i 23 dana, ne može smatrati razumnim rokom prema Zakonu o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku”.
“Na takav zaključak, pored dužine trajanja postupka, upućuje i činjenica da su do sada, u dva navrata, ukidane prvostepene presude, što je prema praksi Evropskog suda za ljudska prava jedan od osnova za zaključak da je došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku”, piše u obrazloženju presude Vrhovnog suda.
Pred vijećem Višeg suda u Podgorici kojim predsjedava sudija Ratko Ćupić u toku je suđenje Piletiću, koji je prema navodima optužnice 14. jula 1999. godine, u park šumi u naselju Zlatica u Podgorici, na podmukao način i iz koristoljublja, ubio Milana Paljevića. U optužnici piše da je okrivljeni tako izbjegao da vrati dug Paljeviću od preko 25 hiljada tadašnjih njemačkih maraka.
Piletić je u obrazloženju tužbe naveo da on nije ničim doprinio dužini trajanja postupka. Pozvao se i na praksu Evropskog suda za ljudska prava, za složene sudske postupke, gdje je najduže prihvatljiva dužina trajanja postupka bila osam godina i pet mjeseci.
“Predmet je složen u činjeničnom smislu, o čemu dovoljno govori brojnost vještačenja. Piletić nije doprinio dužini trajanja postupka, a protiv njega se vodi krivični postupak duže od 13 godina. Cijeneći sve, Vrhovni sud smatra da je u konkretnom slučaju došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku, jer se period od 13 godina, pet mjeseci i 23 dana, ne može smatrati razumnim rokom prema Zakonu o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku. Na takav zaključak, pored dužine trajanja postupka, upućuje i činjenica da su do sada u dva navrata ukidane prvostepene presude, što je prema praksi Evropskog suda za ljudska prava jedan od osnova za zaključak da je došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku”, piše u obrazloženju presude Vrhovnog suda.
Na posljednjem održanom glavnom pretresu u decembru 2012. godine, vijeće sudije Ćupića odlučilo je da spornu listicu iz tog predmeta pošalje na grafološko vještačenje u Visbaden.
Prema tvrdnji Šćepanovića, njemu je Piletić u zatvoru priznao da je ubio Milana Paljevića
Ta listica je u minulih 13 godina izazivala brojne polemike i rasprave u sudnici. Za sadržinu ceduljice koja glasi: “Znam da su Bili ispektori, šta su im pričao jesili što smo ja i ti pričali da jesi Bio Bi Zaklan”, prema stavu optužbe, napisao je Veselin Piletić, a potom predao svjedoku Slavoljubu Šćepanoviću dok su se nalazili u ćeliji Istražnog zatvora.
Prema tvrdnji Šćepanovića, njemu je Piletić u zatvoru priznao da je ubio Milana Paljevića.
Sud je odlučio da se grafološko vještačenje obavi u Visbadenu i da se tekst sa ceduljice uporedi sa nespornim rukopisom okrivljenog Piletića, kako bi se utvrdilo da li je on autor.
Galerija
Bonus video:
