Jubilej povodom dvjesta godina od rođenja Petara II Petrović Njegoša obilježen je sinoć na V Zimskom salonu knjige besjedom koju je održao prof. dr Slobodan Tomović.
Tomović je kazao da je Njegoš bio svjetski mislilac i ”duhovna imperija kojoj na ovim prostorima nema paralele”, te da svi oni koji pretenduju na tu paralelu ne treba da se zanose.
- Ništa moćnije u duhovnom smislu nema na ovim prostorima od Njegoša. O svemu je mislio na svoj način i to je nešto što čini čast i njemu i nama” - rekao je Tomović
Objašnjavajući “fenomen Njegoš” on je kazao da se njegovo djelo počelo tumačiti prije 150 i više godina, ali to tumačenje do danas je dalo velike rezultate.
- Napisano je oko 150 knjiga, na desetine, stotine pa i hiljade tekstova i tako je stvorena jedna velika literatura koju bih nazvao opštim imenom njegošologija. Njegošologija je danas postala jedan subjekt za sebe, ne odvojena od Njegoša, već prisno srasla, ali ipak odvojena kao neka priča, tj. odnos prema djelu Petra Petrovića Njegoša. O svim velikim misliocima, književnicima, filozofima, a on je sve to, postoji velika literatura i njihovo djelo obično sporo napreduje. Njegoš je imao sreću da relativno brzo oko njega literatura narasta - kazao je Tomović
Objašnjavajući dalje fenomen “Njegoš”, Tomović je kazao da je rođen na mjestu gdje nije bilo univerziteta, nije bilo filozofskih niti bilo kakvih škola, što znači da je na neki način samouk.
Malo je ljudi na svijetu pokušalo da obradi viziju postojanja. Biblija je to uradila na svoj način. Ali Njegoš nije sasvim biblijski čovjek, već je pokušao da svojim unutrašnjim životom dočara vizijom stvaranje svijeta - kazao je Tomović
- Imao je bogom dat talenat. Imao je moć talenata i dva moćna čovjeka oko njega - strica Svetog Petra Cetinjskog od koga je mogao dosta naučiti i Simu Milutinovića koji je mnogo znao i uticao na njega. Njegoš je imao saznanje o svemu što se u to vrijeme moglo znati - i o istorijskim zbivanjima, o filozofiji, literaturi, teologiji. Od svih tih saznanja stvorio je cjelovitost i od te cjelovitosti izveo sistem obrade događaja. Iz tog pogleda na svijet, izvukao je saznanje opšteg tipa o svim događajima za koje je imao saznanja - kaže Tomović.
Njegoševa djela “Luča mikrokozma“, “Gorski vijenac” i “Šćepan Mali “ su iz jedne ravni mišljenja, iz jednog načina posmatranja.
- Iz njegovog univerzalnog pogleda on obrađuje teme dramski odlično - npr. “Gorski vijenac”, “Šćepana Malog”. Međutim i “Luča” je drama na svoj način. Ali “Luča” je drama na još moćniji način u kojoj Njegoš postavlja pitanje porijekla svijeta. Ona predstavlja otkrovenje Njegoševo, kao što imamo otkrovenje Biblijsko Jovana Bogoslova - objasnio je Tomović i dodao da je Njegoš pokušao da stvori svoju viziju.
- Malo je ljudi na svijetu pokušalo da obradi viziju postojanja. Biblija je to uradila na svoj način. Ali Njegoš nije sasvim biblijski čovjek, već je pokušao da svojim unutrašnjim životom dočara vizijom stvaranje svijeta - kazao je Tomović.
U Njegoševoj strukturi svijeta, kako je objasnio Tomović, dominiraju dva pojma: svjetlost i cikličko kretanje.
- Njegoš je astrofizičkim teorijama pokušao da riješi univerzum - rekao je Tomović.
Tomović je kazao da treba da budemo svjesni da dok živimo sa Njegošem, znači da živimo sa velikim saradnikom.
- Sa Njegošem vidimo i najudaljenije zvijezde, a bez Njegoša ni sami sebe - kazao je Tomović.
Profesor Tomović je kroz svoju besjedu govorio i stihove iz “Luče”, “Gorskog vijenca” i ostalih djela i na tim primjerima govorio i objašnjavao značenja i promišljanja velikog pjesnika i filozofa.
Galerija
Bonus video:
