U prvom velikom intervjuu koji je dao zapadnim medijima, konkretno njemačkom nedjeljku “Der Spiegel”, nakon što je dobio Nobelovu nagradu za književnost, kineski pisac Mo Jan govori o svojem odnosu prema komunističkom režimu i osjećaju odgovornosti za zločine Kulturne revolucije odgovara svojim kritičarima.
Prošlogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost Mo Jan pokazao se kao donekle kontroverzan izbor Švedske akademije, ali ne zbog svoje književnosti, nego zbog liberalnom Zapadu neodgovarajuće politike.
Naime, Mo Jan je kineski pisac koji ujedno nije disident komunističkog režima, nego član partije i dugogodišnji oficir u kineskoj vojsci, koji nema običaj da daje izjave protiv tamošnjih komunističkih vlasti.
Njegovu književnu vrijednost niko od kritičara nije dovodio u pitanje, no još jednom se ispostavlja da Nobel za književnost nije isključivo umjetnička, nego i politička nagrada – naročito kada se iznevjere politička očekivanja, prenosi T-portal.
U vrlo otvorenom intervjuu, Mo Jan naglašava da njegovi politički stavovi nisu misterija, “nego se mogu iščitati iz mojih knjiga”. Toga je odličan primjer uznemirujući roman “Žaba”, u kojem se oštro kritikuje kineska politika koja dozvoljava samo jedno dijete.
"Kao otac, uvijek sam mislio da svako treba da ima onoliko djece koliko želi. Ali dok sam bio oficir, morao sam da se vodim službenim pravilom: jedno dijete, ne više. Populacijski problem u Kini nije lako riješiti, no siguran sam u jednu stvar - niko se ne smije spriječiti da ima djecu nasilnim sredstvima".
Mo Jan takođe napominje da neki od njegovih kritičara namjerno pogrešno interpretiraju njegova djela da bi ga ocrnili, poput pisca Liao Jivua
“U proteklih nekoliko decenija Kina je doživjela ogromne promjene pa se svi mi osjećamo kao žrtve. Rijetki se pitaju jesu li možda i oni povrijedili nekoga. 'Žaba' se bavi tom mogućnošću. Ja sam, na primjer kao 11-godišnjak u osnovnoj školi učestvovao u javnoj kritici svog učitelja. Bio sam ljubomoran na postignuća drugih, na njihovu sreću. Kasnije sam od svoje supruge tražio da abortira zbog svoje profesionalne budućnosti. Kriv sam”.
S druge strane, Mo Jan se pokazao kao oštar kritičar partijskih moćnika (iako ne i samo Komunističke partije Kine, čiji je od 1979. godine jedan od 80 milijona članova), u vezi a čim pisac kaže sljedeće:
"Nema nikakve kontradikcije u odnosu na moj politički stav kada u svojim knjigama napadam partijske moćnike. Više puta sam naglasio da pišem u ime naroda, ne u ime partije, a najviše ne mogu da smislim korumpirane moćnike”.
Mo Jan takođe napominje da neki od njegovih kritičara namjerno pogrešno interpretiraju njegova djela da bi ga ocrnili, poput pisca Liao Jivua koji je – ističe nobelovac – uzeo Mo Janovu satiričnu pjesmu protiv korumpiranog kineskog političara Boa Ksilaija i na Zapadu je predstavio kao pohvalu moćniku.
Bonus video:
