Policija je, nakon skoro dva mjeseca, završila istragu u Centru savremene umjetnosti i do kraja sedmice će rezultate rada predati nadležnom tužiocu na dalje odlučivanje, rečeno je „Vijestima“ u Upravi policije.
Službenici odsjeka za suzbijanje privrednog kriminaliteta češljali su dokumentaciju Centra savremene umjetnosti po nalogu tužioca, a nakon nalaza Državne revizorske institucije (DRI) koja je u poslovanju te državne ustanove utvrdila mnoge nepravilnosti.
Izvještaj o reviziji završnog budžeta, koji je uradila DRI za 2011. godinu, ukazuje da je Centar savremene umjetnosti isplatio preko deset hiljada eura za autorski honorar osobi koja je već zaposlena u toj kulturnoj instituciji, što nije u skladu sa Zakonom o radu i prouzrokovalo nenamjensko trošenje državnog novca.
Izvještaj je pokazao i da je Centar savremene umjetnosti potrošio 17 hiljada eura za službena putovanja, 11 hiljada su plaćena službena putovanja zaposlenih u zemlji, od čega su preko šest hiljada eura troškovi za upotrebu privatnog automobila u službene svrhe.
Zaposleni u toj instituciji potrošili su preko šest hiljada eura za putovanja u inostranstvo, utvrdili su revizori.
DRI je u izvještaju navela da je pravdanje troškova za korišćenje privatnog automobila u službene svrhe obavljano dijelom putnim nalozima, što je u skladu sa Uredbom o naknadama i drugim primanjima državnih službenika i namještenika, a dijelom po dostavljenim fiskalnim računima za gorivo. Revizori su u izvještaju o kontroli naveli da gotovinske isplate po dostavljenim računima za gorivo, za korišćenje privatnog automobila u službene svrhe, nijesu u skladu sa članom 38 Uredbe o naknadama i drugim primanjima državnih službenika i namještenika.
U Centru savremene umjetnosti su, utvrdili su revizori, planirali da potroše za opremu šest hiljada eura, a potrošili su 19 hiljada, od čega tri hiljade preko državnog trezora.
Utvrđeno je i da je izvršen otkup slike od preko 14 hiljada eura bez odluke Upravnog odbora, kako je predviđeno Statutom institucije. Revizori su utvrdili i da se pojedine isplate iz blagajne te institucije pravdaju nefiskalnim računima, što nije u skladu sa Zakonom o porezu na dodatu vrijednost.
“Plaćanja za otkup umjetničkih djela vršena su iz blagajne, a mogla su se realizovati i preko ličnih bankovnih računa. Iz blagajne treba isključiti isplate koje se mogu efikasno realizovati bezgotovinski kako bi se smanjile transakcije gotovim novcem”, preporuka je revizora u posljednjem izvještaju.
Nakon objavljivanja izvještaja DRI u novembru prošle godine, direktor Centra savremene umjetnosti Milenko Damjanović potvrdio je da je za opremu potrošeno 19.370 eura i pojasnio da je to bilo neophodno za realizaciju Bijenala u Veneciji i “drugih programa na osnovu Zakona o budžetu i na osnovu zaključenih ugovora”.
On je u dopisu “Vijestima” napisao da je za otkup šest slika potrošeno 14.800 eura, ali je napomenuo da su ta sredstva obezbijeđena na osnovu ugovora sa Ministarstvom kulture i iz sopstvenih prihoda.
Potvrdio je i da je za službena putovanja potrošeno preko 17 hiljada eura, ističući da je za rashode za program, materijal, usluge, održavanje objekta i opremu uplaćeno 130 hiljada eura.
Iz Centra su kazali da su troškovi za korišćenje sopstvenih automobila u službene svrhe obavljeni po putnim nalozima, a da je jedan manji dio isplata obavljen preko fiskalnih računa za gorivo.
Naglasili su da ta institucija raspolaže jednim automobilom starim 25 godina, koji se koristi samo za obavljanje poslova u Podgorici i da su prinuđeni da se poslovi prevoza obavljaju sopstvenim automobilom.
Damjanović je potvrdio i da su sva sredstva pravdana na osnovu fiskalnih računa, dok je “zanemarljiv broj nefiskalnih koji su ovjereni i potpisani od strane ovlašćenih lica”.
Damjanović je potvrdio da je zaposlenom radniku te institucije isplaćen autorski hononar u skladu sa odredbom Zakona o autorskim i srodnim pravima, ali i da su plaćeni porezi i prirezi u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica.
Nezakonita imenovanja?
U izvještaju revizora piše i da imenovanje poslovnog direktora Centra savremene umjetnosti nije u skladu sa Zakonom o kulturi, kojim je precizirano da se direktor ustanove bira na osnovu javnog konkursa, na period od četiri godine, a u skladu sa Statutom ustanove. Imenovanje v. d. umjetničkog direktora, utvrdila je DRI, takođe nije u skladu sa Zakonom o kulturi i članom 27, gdje se kaže da se umjetnički direktor ustanove bira na osnovu javnog konkursa, na period od četiri godine.
"Radno mjesto umjetničkog direktora nije predviđeno Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji poslova i radnih zadataka ove ustanove”, piše u izvještaju revizora i navodi se da je prije imenovanja trebalo sistematizovati to radno mjesto.
Direktor Centra Milenko Damjanović kazao je da „ti navodi ne stoje“.
“Tačni su navodi da je članom 24 Zakona o kulturi utvrđeno da se direktor ustanove bira na osnovu javnog konkursa u skladu sa Statutom ustanove.
Međutim, u članu 47 ovog zakona utvrđeno je da umjetničkog i poslovnog direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje i razrješava Vlada na predlog Ministarstva kulture”.
Galerija
Bonus video:
