Zajednička izložba radova Fride Kalo i Dijega Rivere

Velika izložba radova jednog od najčuvenijih slikarskih parova 20. vijeka - Dijega Rivere i Fride Kalo, biće otvorena sjutra u Atlanti u SAD, pod nazivom "Frida i Dijego: Strast, politika i slikarstvo"
250 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 13.02.2013. 20:48h

U Muzeju umjetnosti Haj (nazvanog po porodici koja je 1926. muzeju ustupila svoju porodičnu kuću), publika će moći da pogleda izložbu do 12. maja. Biće predstavljeno više od 120 radova Dijega Rivere i Fride Kalo, što je njihova najveća zajednička izložba ikada igdje održana, i uključuje četvrtinu Fridinih likovnih djela.

Rivera i Kalo, oboje veoma temperamentni, bili su u braku skoro četvrt vijeka, a njihova veza bila je i strasna i burna istovremeno, sa brojnim vanbračnim aferama, no njihova djela rijetko su zajedno izlagana zbog uočljivih razlika u stilovima, navodi kustos Eliot King.

Najpoznatija platna Fride Kalo su dramatični autoportreti, dok je Rivera slavu stekao ogromnim javnim muralima, koji slave meksički nacionalizam i revoluciju.

"Ono što pokušavamo ovom izložbom je da spojimo ova dva umjetnika, da govorimo o njihovom zajedničkom sadržaju, uticajima koji su ih učinili parom - njihova zajednička posvećenost Meksiku, isti politički stavovi, naklonost ka marksističkoj revoluciji - i mislim da ta priča zaista nije ispričana u potpunosti jer su dva umjetnika posmatrana odvojeno i izolovano", ocijenio je King.

Kada su se njih dvoje vjenčali 1929, Rivera je već bio priznati umjetnik, najviše poznat po više od 200 murala sa scenama iz meksičke istorije, čiji cilj je bila promocija kulturnog nacionalizma, po nalogu Ministarstva obrazovanja. Njegovoj slikarskoj slavi dodatno je doprinosila i njegova izuzetna i ekstrovertna ličnost.

S druge strane, Kalo je, kada je srela Riveru, bila nepoznata u umjetničkom smislu. Preživjela je tešku autobusku nesreću 1925. u kojoj je zadobila brojne lomove kostiju, uključujući i lom kičme na tri mjesta, karlice i vratnog pršljena, što je sve, pored svega ostalog, uticalo i da ne može da ima djecu. Njene slike su bile veoma intimne, malih formata na kojima je izražavala svoju fizičku i emotivnu patnju.

Svako ko od sjutra bude zakoračio u muzej u Atlanti najprije će se susresti sa ogromnom fotografijom para, na kojoj se vidi Frida Kalo kako gleda ustranu, dok Rivera, koji stoji odmah iza nje, bulji preko njenog ramena pravo u fotoaparat.

"Mislim da je jedna od najsnažnijih stvari na ovoj izložbi priča ovo dvoje ljudi, i zaista smo mislili da je ova fotografija uspjela da je uhvati", rekao je direktor izložbi i kolekcija muzeja Haj, Dejvid Breneman. U maloj prostoriji iza njihove zajedničke fotografije izloženi su autoportreti oba umjetnika i portret Rivere koji je uradila Frida. Postavka je izložena manje-više hronološki, te tako na početku dominiraju djela Rivere, koji je bio 20 godina stariji od Fride Kalo. On je od 1907. do 1921. živio u Evropi, najprije u Španiji, iz koje se preselio u Pariz. Tokom tog perioda sprijateljio se sa mnogim poznatim umjetnicima, uključujući i Pabla Pikasa, Žorža Braka, Amedea Modiljanija i Anrija Matisa, i eksperimentisao je sa kubizmom i post-impresionističkim stilom, inspirisanim Polom Sezanom, prije nego što se okrenuo realizmu.

Posjetioci će moći da steknu uvid i u Riverin meksički period, a pošto je on obilježen muralima koji se ne mogu prikazati u muzejima, muzej Haj će prikazati dvije reprodukcije u velikim formatima, od kojih je jedna "Arsenal", koji prikazuje obrazovanje seljana o idealima marksističke ideologije i Kalo kako pruža ruke ka radnicima.

"Mislim da ne možete da se uvjerite u veličanstvenost Rivere bez murala", rekao je King i dodao da je prepreka da se murali prikažu na izložbi otvorila mogućnost za više od 1.000 njegovih uljanih slika, na kojima su uglavnom prikazani obični ljudi, često seljani, u svakodnevnim poslovima. To je i tačka, kako navodi King, kada počinje prisustvo Fride Kalo na izložbi, i njenih intimnih slika, na kojima se često mogu vidjeti oštećena ženska tijela, zajedno sa njenim vlastitim, ili mrtve prirode.

Frida Kalo je umrla 1954. godine nedugo pošto je napunila 47. godina, a nekoliko dana pred smrt u svom dnevniku je zapisala: "Nadam se da je odlazak radostan, i nadam se da se nikada neću vratiti".

U svojoj autobiografiji, Rivera, koji je svoju ženu nadživio za tri godine, napisao je da je dan kada je Frida umrla bio najtragičniji dan njegovog života, kao i da je prekasno shvatio da je najdivniji dio istog tog života bio njegova ljubav prema njoj.

Galerija

Bonus video: