Mozak nas čini onim što jesmo, primarni je pokretač naših misli i naših akcija, a s vremenom postaje jedinstveni arhiv osobnosti i iskustva. Ali, ipak, mozak nije ništa drugačiji od ostalih organa u fizičkom smislu. Ćelije u mozgu stare jednako kao na bilo kojem drugom dijelu tijela.
„Kada govorimo o starenju mozga, ne prihvatamo to toliko teško kao npr. bore. Zreo mozak je poželjna stvar“, kaže Susan Grinfield, jedna od vodećih britanskih neuro naučnika.
„Veze između ćelija u mozgu konstantno se mogu obnavljati kroz život i ojačavati, ali problem se pojavljuje kada te veze prestanu raditi“.
Najučestalija indikacija starenja mozga je gubitak pamćenja, a što osobe žive duže senilnost je sve uobičajenija. Ipak, mozak se može zaštiti i procesi starenja se mogu usporiti.
Oko 20 posto osoba nosi u sebi gen koji značajno povećava rizik obolijevanja od Alchajmerove bolesti, ali kod ostalih razvoj te bolesti zavisi načinu na koji su proveli život.
Neka društva, poput zajednice sveštenika na planini Atos u Grčkoj uopće nemaju zabilježene slučajeve senilnosti ili moždanog udara, a to se pripisuje njihovom životu bez stresa i zdravoj ishrani.
Mnogi procesi mogu doprinijeti gubitku pamćenja. Krvni sudovi u mozgu postaju krući, a to usporava protok krvi u mozgu i otežava snadbijevanje kiseonikom. Drugi proces, iako još uvijek nije potpuno istražen, govori o neproporcionalnom nakupljanju amiloida u moždanim ćelijama. Takođe, postoje neki dokazi kako su osobe oboljele od Alchajmerove bolesti imale kroz život manji moždani udar, koji nije morao biti nužno primijećen. Ponekad dođe do manjeg izliva krvi u mozak, a da osoba uopće ne primijeti to stanje.
Iako se senilnost pojavljuje najčešće kod osoba starijih od 80 godina, naučnici vjeruju kako taj proces počinje mnogo ranije, u četrdesetim. A tada je i potrebno započeti s prevencijom.
Kako starimo naš sistem slabi te je potrebno ishranom mu pomoći. Važno je uključiti u ishranu mnogo namirnica koji sadrže antioksidante poput šumskog voća, brokolija i svih drugih koje sadrže vitamin C i vitamin E.
Dodaci ishrani s ribljim uljem bogatim omega-3 masnim kisjelinama takođe pomažu jer smanjuju rizike kardiovaskularnih oboljenja.
Ne smije se podcijeniti ni važnost vježbe. Ne samo da debljina ide ruku pod ruku sa visokim krvnim pritiskom, nego postoje i dokazi kako sama vježba ojačava mozak, jer do njega u tim trenucima dopire više krvi.
Ali najvažnije od svega je vježbati sam mozak.
„Mozak je kao bilo koji drugi mišić, što ga više vježbate to će on jači biti“, kaže Grinfield. Treba ga stalno iskušavati u novim situacijama, učiti nove stvari, jezike, ispunjavati ukrštene riječi, igrati šah. Važno je da izaberete aktivnost u kojoj uživate, ali koja i povoljno djeluje. Možete pisati simfonije, pisati novele ili razvijati smisao za humor. Važno je da ne zapustite i ne ulijenite mozak".
Bonus video:
