Vlada Crne Gore imenovala je međunarodni žiri za dodjelu Njegoševe nagrade, najvišeg državnog priznanja za književnost.
O dobitniku će odlučivati akademik Zdenko Lešić (Bosna i Hercegovina), prof. dr sc Svetlozar Igov (Bugarska), akademik Katica Ćulavkova (Makedonija), prof. dr Aleš Debeljak (Slovenija), prof. Filip David (Srbija), prof. dr Vlaho Bogišić, (Hrvatska) i akademik Sreten Perović (Crna Gora) a žiri je imenovan na period od četiri godine.
Posljednji dobitnik ovog priznanja je književnik Mirko Kovač, kome je nagrada dodijeljena 2009. godine za zbirku priča “Ruže za Nives Koen”. Tada je nagrada dodijeljena prvi put u nezavisnoj Crnoj Gori nakon dvanaestogodišnje pauze.
Često se smatralo da je Njegoševa nagrada bila "politička ili ideološka nagrada"
Obnovljena je kao međunarodna i podrazumijeva novo poglavlje u visokom estetskom vrednovanju književnih djela iz svih južnoslovenskih nacionalnih kultura, na osnovu prijedloga dobro upućenih i stručnih selektora i odluke referentnog međunarodnog žirija.
Njegoševu nagradu su do sada dobili Mihailo Lalić (1963), Miroslav Krleža (1966), Meša Selimović (1969), Branko Ćopić (1972), Blaže Koneski (1975), Oskar Davičo (1978), Josip Vudmar (1981), Desanka Maksimović (1984), Borislav Pekić (1987), Dobrica Ćosic (1990), Stevan Raičković (1993) i Matija Bećković (1997).
Poslije Bećkovića nagrada nije dodjeljivana, a 2001. godine žiri je odlučio da se ne dodjeljuje do daljeg. U sljedećem nagradnom ciklusu, u najužem izboru za nagradu našli su se Milorad Pavić i Branimir Šćepanović, ali se tada raspao žiri, a njegov predsjednik Slobodan Tomović podnio ostavku.
Prije dvje godine je odlučeno da će se od ove godine priznanje dodjeljivati bijenalno, a ne na četiri godine
Često se smatralo da je Njegoševa nagrada bila "politička ili ideološka nagrada". Kritikovana je i odluka da se nagrada 1984. godine dodijeli Desanki Maksimović a ne Danilu Kišu, 1972. godine Branku Ćopiću a ne Milošu Crnjanskom... Takođe je bilo osuđivano i dodjeljivanje nagrade Matiji Bećkoviću.
Mirko Kovač je prilikom uručenja nagrade 2009. godine kazao da ona za njega ima posebno značenje:
“Nagrada sa imenom velikog crnogorskog i evropskog Njegoša u mom životu ima posebno značenje, tim prije što sam prvi njen dobitnik u samostalnoj Crnoj Gori. Na emotivnom planu, ona je neka vrsta pozitivne nostalgije, ako hoćete priča iz prošlosti.
Kada sam se još u ranoj mladosti počeo baviti ovim, što bi Česlav Miloš rekao nastranim poslom, otac je sa nevjericom i sumnjom gledao na to što radim. Vjerovao je da tu nema hljeba. Sjećam se da je jednom rekao: "Još bih i razumio da pišeš kad ne bi bilo Njegoša".
Ma koliko to bilo priprosto shvatanje književnosti, takvi veliki graničnici u literaturi pomažu mi višestruko. Ako ništa drugo, tjeraju te da tražiš vlastiti put, da se dovijaš kako da budeš svoj”, rekao je tada Kovač.
Novčani dio Njegoševe nagrade iznosi 300 najnižih cijena rada, odnosno oko 16.500 eura
Prije dvje godine je odlučeno da će se od ove godine priznanje dodjeljivati bijenalno, a ne na četiri godine. Prema Zakonu o državnim nagradama dodjeljuje se autoru književnog djela koje je prvi put objavljeno u prethodne dvije godine na nekom od južnoslovenskih jezika (bosanskom, bugarskom, makedonskom, slovenačkom, srpskom, hrvatskom, crnogorskom) ili albanskom jeziku.
Njegoševu nagradu dodjeljuje međunarodni žiri koji imenuje Vlada iz reda istaknutih književnih stvaralaca ili naučnih radnika iz oblasti književnosti. U žiri za dodjelu Njegoševe nagrade imenuju se po jedan član iz Bosne i Hercegovine, Bugarske, Makedonije, Slovenije, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Ministarstvo kulture određuje po jednog selektora iz tih država, koji dostavlja prijedloge žiriju.
Novčani dio Njegoševe nagrade iznosi 300 najnižih cijena rada, odnosno oko 16.500 eura. Nagrađeno djelo biće štampano u ediciji “Njegoševa nagrada” a ime dobitnika se urezuje na počasnoj mermernoj ploči u Biljardi.
J. N.
Posljednji dobitnik ovog priznanja je književnik Mirko Kovač, kome je nagrada dodijeljena 2009. godine za zbirku priča “Ruže za Nives Koen”. Tada je nagrada dodijeljena prvi put u nezavisnoj Crnoj Gori nakon dvanaestogodišnje pauze
Bonus video:
