Među brojnim naslovima prevedene književnosti izdvajamo dva romana ovjenčana prestižnim svjetskim književnim nagradama: «Carstvo, to si ti» španskog pisca Havijera Moroa (nagrada «Planeta» za 2011.) i «Molim te, pazi na mamu» korejske spisateljice Kjung - suk Šin (nagrada Man za područje Azije za 2011).
Havijer Moro je autor brojnih knjiga inspirisanih putovanjima po Aziji i Latinskoj Americi
«Carstvo, to si ti» (izdavač «Alnari», prevod Milica Maletić) je čudesna epopeja o rađanju najveće zemlje Južne Amerike i harizmatičnoj ličnosti, Pedru I, (1798 - 1834) osnivaču brazilskog carstva i prvom caru Brazila, u periodu od 1822. do 1831. godine.
Takođe je bio priznat kao kralj Portugalije Pedro IV. Kada je Napoleon osvojio Portugaliju 1807, Pedro se pridružio kraljevskoj porodici i sa njima otišao u Brazil. Okružio se ministrima koji su mu savjetovali nezavisnost. Pošto je portugalski parlament, koji se zalagao za kolonijalni status Brazila, zahtijevao da se Pedro vrati u Lisabon da “završi svoje političko obrazovanje”, on je izdao deklaraciju o nezavisnosti Brazila 7. septembra, 1822. U izjavi za «Vijesti» o knjizi «Carstvo, to si ti» Havijer Moro je rekao:
- To je priča o Pedru I, prvom caru Brazila, čovjeku koji je postao car u 23. godini, kontroverznom karakteru, ženskarošu i takođe o heroju. On je bio uspjela i vrlo interesantna kombinacija Don Žuana i Don Kihota. Prošao je kroz istoriju svijeta kao meteor.
To je takođe priča o njegovoj porodici, portugalskoj kraljevskoj porodici, koja je morala da pobjegne u Brazil kako bi izbjegli invaziju Napoleona. To je bio prvi i jedini put u istoriji da je kraljevska porodica otišla da se naseli u svojoj koloniji. Iako je danas Brazil ogromna i ujedinjena zemlja, to je zbog toga.
Pojedine knjige imaju moć da nas mijenjaju, da promijene način na koji doživljavamo sebe i način na koji se ophodimo prema najbližima
Nije samo porodica izbjegla, već i dvor i elita zemlje, desetak odsto stanovništva.... Naselili su se u Rio de Žaneiru, koji je postao glavni grad portugalske imperije. Kralj je upravljao egzotičnim i ekscentričnim dvorom koji je opisan u knjizi.
Havijer Moro je autor brojnih knjiga inspirisanih putovanjima po Aziji i Latinskoj Americi. Moro je autor knjiga: «Indijska princeza», «Crveni sari», «Džaipursko stopalo», «Budina planina», «Pet je prošlo od ponoći u Bopalu». Kao novinar Moro je sarađivao sa poznatim španskim listovima «El Pais» i «El Mundo», a autor je više dokumentarnih filmova.
«Molim te, pazi na mamu» roman korejske spisateljice Kjung - suk Šin (izdavač «Čarobna knjiga», prevod Nina Ivanović Muždeka) je intimna priča o ljubavi prema majci koje nijesmo svjesni sve dok je ne izgubimo.
Junakinja ove povijesti je Park So-njo, majka petoro odrasle djece, koja dolazi u Seul da ih posjeti. Međutim, na krcatoj željezničkoj stanici, gubi joj se svaki trag. Iz perspektive kćerke, najstarijeg sina, muža, ali i same So-njo, razotkrivamo složenost međuljudskih veza i upoznajemo ženu koja je čitavo svoje postojanje, bez obzira na skrivene želje i čežnje, posvetila samo djeci.
Četiri priče i četiri perspektive – gubitak, bijes, krivica i žrtvovanje – otkrivaju nam vrtlog osjećanja koja izranjaju usljed tajanstvenog nestanka jedne majke i žene. Ali ovo nije priča o jednoj majci, već o mnogim majkama koje su više „naše“ nego „svoje“, o ženama čiji se životi krune kada se porodične niti s vremenom olabave, a djeca krenu svojim putem.
Kjung-suk Šin (1963), autorka brojnih proznih djela, jedna je od najčitanijih i najcijenjenijih spisateljica u Južnoj Korej
Pojedine knjige imaju moć da nas mijenjaju, da promijene način na koji doživljavamo sebe i način na koji se ophodimo prema najbližima. «Molim te, pazi na mamu» jedna je od tih knjiga.
Ona može poslužiti kao opomena da važne osobe u životu ne treba uzimati «zdravo za gotovo». Iako potresna do srži, ona nas na čudesan način oslobađa čak i neprijatnih uspomena, krivice i tuge.
Roman «Molim te, pazi na mamu» prodat je u milion primjeraka za deset mjeseci od pojave u Južnoj Koreji. Objavljen je u 32 zemlje i sa razlogom se smatra modernim klasikom korejske književnosti. Kjung-suk Šin je za ovaj roman u martu 2011. dobila nagradu Man za područje Azije (azijski ekvivalent Man Bukeru) najprestižnije literarno priznanje na tom kontinentu koje je tada prvi put dodijeljeno ženi i nekom autoru iz Južne Koreje.
Kjung-suk Šin (1963), autorka brojnih proznih djela, jedna je od najčitanijih i najcijenjenijih spisateljica u Južnoj Koreji. Živi u Seulu. Dobitnica je književnih nagrada «Manhe», «Dong-in», «Ji Sang», kao i francuske nagrade «Prix de l’Inaperçu».
Bonus video:
