Ne može se tačno reći da li je u “Operi za tri groša” dominantnija kritika kapitalizma ili kritika pozorišta, ali je ovaj komad Bertolda Brehta u svojoj genijalnosti neodoljiv za svaki dobro promišljeni repertoar jednog građanskog pozorišta.
Osim glumačkih, crnogorski glumci ovaj put imaju zadatak da iskažu i svoje pjevačke vještine
Već je aktuelna priča da će ovaj cinični Brehtov muzički komad u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju režirati (kako ga kritičari nazivaju “pozorišni Mocart”) poznati slovenački reditelj Tomi Janežič.
Ono što je mnogima kod nas bilo neobično je što je premijera “Opere za tri groša” zakazana “tek” za februar 2014. godine, ali i pored Janežičeve prakse da dugo radi na predstavama, ovaj način planiranja repertoara može da posluži za primjer i mnogo većim i bogatijim pozorišnim kućama.
Prosjaci, prostitutke, makroi
Janežič je u Crnoj Gori do sada održao nekoliko audicija sa oko 50 crnogorskih glumaca, od kojih je 17 ušlo u najuži izbor za uloge prosjaka, prostitutki, makroa, korumpiranih policajaca u najizvođenijem Brehtovom komadu.
"Opera za tri groša" specifičan žanr, jer u ovom dramskom djelu postoji 10 genijalnih songova
Osim glumačkih, crnogorski glumci ovaj put imaju zadatak da iskažu i svoje pjevačke vještine. Kako su protekle audicije i kakva je atmosfera povodom početnih faza rada na “Operi za tri groša” za “Vijesti” je govorila Lidija Dedović, umjetnički direktor Zetskog doma.
“Crnogorski glumci su bili odlični, i oni koji nijesu prošli, nadam se, da su na izvjestan način uživali jer je svima poklonjena jednaka pažnja kao i vrijeme. Sama audicija je ličila na početak procesa rada na predstavi sa rediteljem i dirigentom, a atmosfera koja je tih dana harala Zetskim domom je bila prava teatarska, živa, uzbudljiva, radna, kreativna. Janežič je već najavio da će zajedno sa njim da nalaze uloge koje im najbolje pripadaju”, kazala je Dedović.
Genijalni songovi Kurta Vajla
Ona je istakla da je "Opera za tri groša" specifičan žanr, jer u ovom dramskom djelu postoji 10 genijalnih songova Kurta Vajla koji su, pored napisanog teksta, njegova fantastična osobenost, ali zahtijevaju i posebnu posvećenost.
Janežič je, uz podršku rediteljke Dedović, dirigenta i kompozitora Žarka Prinčića i ekipe iz Zetskog doma, na audicijama upoznavao glumce i otkrivao proces rada koji slijedi.
Tomi Janežić (Foto: en-knap.com)
“Glumci moraju biti i dobri glumci i dobri pjevači. Dakle, audicija je nešto sasvim normalno i potrebno za ovakakv žanr. S druge strane, Janežić ima specifičan i autentičan sistem rada koji u potpunosti razumijem i navijam za njega. Taj sistem je analitičan, posvećenički, hrabar, istraživački, aristički i nimalo komercijalan.
“Pozorište konačno treba da nastavi svoju viševjekovnu misiju, a to je borba sa predrasudama"
On ne dolazi sa spremnim konceptom u torbici niti unaprijed zna šta će sve da radi sa tekstom, pa onda to uradi za mjesec dana i ode kao da nikad nije bio. On radi predstavu iz teksta tj. teme i ideje, iz glumaca sa kojima radi, kao i iz sredine u kojoj u tom trenutku stvara”, objasnila je Dedović, koja kaže da je Janežič posljednje dvije godine odbio nekoliko poziva za rad i da je ovo uz “Galeba”, kojeg je nedavno napravio u Novom Sadu, njegova prva režija nakon duže pauze.
Komad provocira društvena pitanja
“Opera za tri gorša” je jedan od onih uvijek aktuelnih komada koji provocira društvena pitanja o kojima se najradije ćuti. Što se očekuje od ovog naslova u smislu crnogorske društvene i pozorišne zbilje, Dedović je pokušala da objasni…
Ako se bar dio publike ili makar jedna osoba trgne, i to je misija samosvijesti, tj. progres
“Pozorište konačno treba da nastavi svoju viševjekovnu misiju, a to je borba sa predrasudama, postavljanje važnih egzistencijalnih pitanja, iskreno udubljivanje u društvene probleme. Ko želi da se zabavlja u teatru, bolje je da ide u kafiće i na svadbe. Teatar je mišljenje, stvaranje, igra, ali i obrazovanje.
Pozorište ne treba da ćuti nego da govori teatarskim jezikom o najvažnijim ljudskim temama, ma koliko one teške, bolne ili provokativne bile. Čak i kada je smiješno, pozorište i tada raskrinkava društvene mane ili bolesti. Teatar je lijek i ako je predstava dobra, dio naše duše će se izliječiti. Tako se i društvo sistematski oporavlja.
Ako se bar dio publike ili makar jedna osoba trgne, i to je misija samosvijesti, tj. progres. Analiza društvenog poretka je i analiza svakog od nas. To očekujem od ovog naslova i njegove interakcije sa publikom. Unutrašnju evoluciju”, ističe Dedović.
Direktorica Zetskog doma otkriva da će, osim crnogorskih glumaca, u proces rada biti uključeni kamerni orkestar, saradnici na režiji i dramaturgiji sa FDU, odnosno da će domaći kreativni kapaciteti biti maksimalno iskorišteni.
Galerija
Bonus video:
