Francuzi su nevjerovatan narod: kada je u pitanju kultura, oni su nenadmašni. Smisle stvari za druge narode koje tim narodima ne bi nikad ni pale na pamet.
U ovom slučaju došli su na ideju da se osnuje Sajam knjiga balkanskih zemalja u Parizu. I nijesu izostavili nijednu zemlju, sve su ih pozvali, pa su tu: Crna Gora, Srbija, Makedonija, Rumunija, Bugarska, Grčka, Albanija, Kosovo i Turska.
Na tu ideju je došao Paskal Amon jer kaže da je „shvatio da, i pored mnoštva sajmova u Parizu, nedostaje sajam knjiga posvećen Balkanu“. U partnerstvo je ušao i portal “Couriers des Balkans” i pomogao da se njegova ideja ostvari.
Na sajmu je učestvovalo oko dvadesetak izdavača
Tako Sajam knjige Balkana postoji već tri godine. Ovaj sajam je organizovala Asocijacija Albania (po časopisu za kulturu koji je osnovao poznati albanski pisac i esejista Faik Konica u Briselu 1897. godine).
Angažovani članovi
Paskal Amon i Evelin Nuag (bivše diplomate) bili su inicijatori te asocijacije i oboje su, naizmjenično, rukovodili njome. Sada je predsjednik Ornela Todoruši, veoma enrgična i simpatična osoba, doktor književnosti.
Tu asocijaciju sačinjava desetak veoma angažovanih članova - Francuza i Albanaca. Svi oni rade dobrovoljno i svako se zalaže kao da radi za sebe i za platu. Recimo, Evelin Nuag je predstavila većinu učesnika i njihova djela veoma stručno, što je zahtijevalo ogroman intelektualni rad.
Inače, Amon kaže da se sajam priprema punih devet mjeseci. Na sajmu je učestvovalo oko dvadesetak izdavača kao: BF, Biblioteka XX vijeka, portal Kurije de Balkan... i isto toliko poznatih pisaca iz raznih zemalja kao Petros Markaris, Matei Vesniec, Matei Kazacu, Maks Velo, Nina Živančević, koji su učestvovali na okruglim stolovima ili imali izlaganja.
Crnu Goru je predstavljao Branko Baletić, naš vrlo poznati sineasta, sa svojim filmom “Lokalni vampir”
Teme su bile Bajke i legende Balkana, Na raskršću azbuka, Pariz Balkanaca – višestruki pogled na glavni grad, Povratak Grčke na Balkan i mnoge druge.
Uvod za vampira
Srbiju je trebalo da predstavi Vidosav Stevanović, ali nije došao. Međutim, prevedene knjige sa srpskohrvatskog jezika su bile izložene i prodat je priličan broj, gdje su prednjačili Andrić i Danilo Kiš.
Bilo je tu veoma značajnih knjiga prevedenih sa svih balkanskih jezika. Bilo bi dobro da se dogodine izlože crnogorske prevedene knjige. Crnu Goru je predstavljao Branko Baletić, naš vrlo poznati sineasta, sa svojim filmom “Lokalni vampir”.
Dok je Makedoniju predstavljao Jordan Plevneš snimljenim pozorišnim komadom “Euripid se vraća na Balkan”, koji je režirao njegov rođeni brat, Vlado Cvetanovski, koji je nedavno preminuo, pa je to prikazivanje komada bilo istovremeno i potresni omaž Cvetanovskom.
Inače, Plevneš je organizator Baletićevog dolaska na ovaj sajam. Sa Baletićem je došao i Zoran Živković, direktor crnogorskog Filmskog festivala da pregovara o filmovima koji bi eventualno mogli biti prikazani na filmskom Festivalu u Herceg Novom.
Humor i vampiri
Po Paskalu Amonu, organizatori su zamislili da pokažu neki film koji tretira humor i vampire, pa im se “Lokalni vampir” odlično uklapao u tu temu, zato su ga i pozvali. Oni su i utanačili da poznati rumunski balnkanolog, Matei Kazacu, specijalista za Drakulu i vampire, održi svoje izlaganje upravo prije prikazivanja Baletićevog filma, što je donekle pripremilo gledaoce.
"U svakom slučaju prikazati film u zemlji koja je izmislila film, veliki je uspjeh"
Pred početak filma Plevneš je predstavio Baletića i pozdravio ambasadora Crne Gore, Irenu Radović. Baletić je zahvalio organizatorima i ispričao da ima scenario pod naslovom “Au revoir Montenegro” po kome bi želio da snimi film.
Ali, ukoliko ne nađe novac za to, onda će se kretati od mjesta do mjesta koja su predviđena za odvijanje filma i na njima snimiti svoju priču, ispričati scenario. Bilo je tu puno omladine koja posebno interesuje sineastu Baletića, jer kaže :“Važno je da se čuje ime Crne Gore, da je mladi zapamte za neke buduće planove“.
“Šta za mene predstavlja prikazivanje mog filma u Parizu? Naravno, značajno je njegovo prikazivanje u sklopu Sajma knjiga sa Balkana, tako fantastično zamišljene i organizovane manifestacije.
U svakom slučaju prikazati film u zemlji koja je izmislila film, veliki je uspjeh. Ovdje bi svakako važnu riječ mogli da kažu sjajni crnogorski slikari, ali čast je da vam se film vrti u Parizu.
Recepcija moga filma bila je ista ma gdje se prikazivao: u Podgorici, Herceg Novom, Skoplju, na festivalu u Mostaru, Festu beogradskom, na festivalu u Puli".
Misliti na budućnost
"Ako želimo da naš film dostigne nivo koji je imao prije rata, treba misliti na budućnost. Moramo ponovo naći snage i onu energiju koju smo imali tada i pokušati da ove naše male kinometografije ujedinimo kroz region i da sve ono što je bilo sjajno u jugoslovenskom filmu, a on je bio svjetsko čudo, ponovo ostvarimo i pokušamo da osvojimo dvorane.
"Uvijek govorim da je otac i majka svakog identiteta kulturni identitet"
Taj put je jako mukotrpan, i zato ne treba poluprazne, male dvorane po provinciji, potcjenjivati. Naprotiv, pred nama je veliki put povratka naših kulturnih vrijednosti. Ljudi i ne slute šta je desetogodišnji rat u Jugoslaviji učinio od nas. Potpuno smo postali beznačajni.
Nije samo u pitanju to što su države manje, nego što je odnos prema kulturi katastrofalan u svim eksjugoslovenskim državama. Na kraju krajeva, Balkan je naseljen narodima koji ratuju sa problemom identiteta, jer ovaj dio svijeta Balkana naseljavaju narodi sa takozvanim nezavršenim identitetom.
Uvijek govorim da je otac i majka svakog identiteta kulturni identitet i jedina šansa da dovršimo svoj identitet i da prestane stalna ratna opasnost je zapravo kultura, ona koja nas povezuje i ona koja bi nam jedina mogla pomoći da iz pakla u kojem smo živjeli izađemo”, kazao je Branko Baletić prilikom posjete Parizu.
Interes kulture
Ja dugo živim u Francuskoj, ali eto svakoga dana se može otkriti da su Francuzi izmislili nešto što je u interesu kulture. Sjetite se samo ideje Žaka Langa da smisli Praznik muzike! Za kratko vrijeme to je postao svjetski Praznik muzike. Oni su izmislil i Dan knjige... Sajam knjige Balkana u Parizu je vrlo uspjela manifestacija.
Omogućila je mnogim Balkancima da se sretnu, upoznaju, pomire, razmijene mišljenja i adrese i ponovo da se sretnu, možda i sarađuju.
Mene lično je oduševila predanost tih dobrovoljaca koji su dva i po dana bez prestanka bili na usluzi svojih gostiju. To mi je bila i lekcija kako se širi kultura, pa želim da im zahvalim za to. I to je ta Francuska koja misli na dobrobit za duge.
Bonus video:
