Presude za ratne zločine u Crnoj Gori padaju zbog površno vođenih istraga i slabe riješenosti države da raščisti sa prošlošću, ocijenio je predsjednik Crnogorskog komiteta pravnika za zaštitu ljudskih prava, Velija Murić.
Viši sud u Podgorici oslobodio je u četvrtak devet bivših službenika Ministarstva unutrašnjih poslova optuženih za deportaciju bosansko-hercegovačkih izbjeglica vlastima Republike Srpske 1992. godine.
Pripadnici MUP-a oslobođeni optužbi za deportaciju >>>
Murić nije iznenađen tom odlukom.
„Takvu odluku, kao profesionalac, doživljavam kao kontinuirano poniranje crnogorskog pravosuđa. To zaključujem jer i nakon toliko godina dešavanja koji su kvalifikovani kao stravični zločini nad civilnim stanovništvom, nijesmo doživjeli da vidimo pravosudnu sudsku odluku“, rekao je Murić agenciji MINA.
On smatra da država nije riješena da se preko pravosuđa, suoči sa prošlošću, „kao i zbog toga što se vode površne istrage koje se u fazi suđenja za takve slučajeve premještaju u sudnice“.
„Istražni postupci se vode polovično, dugo i bez dovoljno argumenata što je loša podloga za optuživanje. Dešava nam se da se pritvor optuženima za ratne zločine ukida zbog isteka zakonskog vremena za koje se optuženi mogu držati u pritvoru“, ukazao je Murić.
U slučaju Kaluđerski laz, naveo je, za tri godine nije uslijedila prvostepena presuda što je razlog da se optuženima ukine pritvor.
„Moramo da utvrdimo da je zločina bilo, da je deportacija bilo, da je bilo ubijenih, ali presuda nema. Nemamo šta drugo zaključiti osim da je riječ o slabosti pravosuđa koje se oslanja na aktuelnu politiku“, zaključio je Murić.
Predsjednik Građanske alijanse, Boris Raonić, smatra da je ključni problem Crne Gore, na poljima od korupcije, ljudskih prava, do ratnih zločina nesposobno Tužilaštvo.
„Ako su im pale sve optuzbe pred sudovima, ako se u nekim postupcima predmeti vraćaju po sedam puta na doradu, ako ignorišu infiormacije od civilnog sektora, onda je odgovornost jasna“, kazao je Raonić agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, sada od političara ne treba da se čuju kritike i „žalopoljke“, već ako žele da dođe do presuda treba da daju konkretne predloge za ustavne ili zakonske promjene, kako bi se desile promjene u Tužilaštvu“.
„Nakon presude Haškog suda, lokalna pravosuđa su nastvaila logičnim putem i nacionalisti sa svake strane Drine, Dunava ili crnogorskog referenduma su dobile vjetar u leđa, koje nas vodi blizu blatu u kome smo se nalazili devedestih“, zaključio je Raonić.
Galerija
Bonus video:
