Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović ima apsolutno povjerenje u u crnogorsko sudstvo i odbio je da komentariše oslobađajuću presudu protiv devetorice pripadnika MUP-a, za deportaciju Muslimana 1992.
Viši sud u Podgorici oslobodio je devet bivših službenika Ministarstva unutrašnjih poslova optuženih za deportaciju bosansko-hercegovačkih izbjeglica vlastima Republike Srpske 1992. godine.
Pripadnici MUP-a oslobođeni optužbi za deportaciju>>>
"Mislim da je nepopularno da komentarišem presudu, posebno da komenatarišem prvostepene presude. Moj komentar kao pravnika i predsjednika države mogao bi se negativno shvatiti, mogao bi se doživjeti kao pokušaj pritiska na javno mnjenje i kroz taj uticaj i na odluku suda", rekao je Vujanović.
On je dodao da nikada nisje komentarisao presude.
"Mislim da treba imati povjerenje u sud. Sud je temelj pravne države, pravosudni organi imaju moju i podršku države da budu samostalni i nezavisni, da promovišu vrijednosti pravne države Crne Gore. U tom smislu mislim da je obaveza svih onih koji su na državnim pozicijama da se prosto uzdržavaju od komentara presuda i da je to doprinos onome što je vrijednost nezavisnosti suda i pravosuđa u cjelini", kazao je Vujanović.
LP: Ostaje stid za cijelu državu
U Liberalnoj partiji (LP) se nadaju da će, u daljem sudskom postupku, biti proširen krug osumnjičenih za deportaciju bosansko-hercegovačkih izbjeglica 1992. godine, i da će imena krivaca biti poznata, saopšteno je iz te stranku.Predsjednik LP Andrija Popović je, u reagovanju dostavljenom agenciji MINA, naveo da su liberali mnogo puta u posljednjih dvije decenije komentarisali i osudili sramnu deportaciju bosanskohercegovačkih izbjeglica i vjerovali da je pravda, ipak, dostižna.„Ali, po današnjoj oslobađajućoj presudi bivšim pripadnicima crnogorske policije, ispada da su ti mučenici samovoljno pošli pod nož (Radovanu) Karadžiću i (Ratku) Mladiću“, smatra Popović.Prema njegovim riječima, u LP se uzdaju i vjeruju da će se, u daljem sudskom postupku, proširiti krug osumnjičenih i doći do imena krivaca.„A do tada ostaje krivica i stid za cijelu našu državu, kao vjerovatno najsramniji događaj u novijoj crnogorskoj istoriji“, zaključio je Popović.
Pavlović: Oslobađajuća presuda za deportaciju očekivana
Oslobađajuća presuda bivšim službenicima Ministarstva unutrašnjih poslova optuženih za deportaciju sramna je, ali potpuno očekivana, kazao je poslanik Demokratskog fronta Koča Pavlović.
"Cjelokupna dosadašnja tužilačko-sudska farsa svjedoči o odluci režimskog pravosuđa da od tog slučaja napravi ‘zločin bez zločinaca’. Takvom ponovljenom presudom režimsko pravosuđe je taj postavljeni zadatak i ostvarilo", kaže se u saopštenju Pavlovića.
Prema njegovim riječima, današnja presuda je prvi rezultat nove vladajuće većine između Demokartske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokratske partije (SDP) sa jedne i Bošnjačke stranke i albanskih partija sa druge strane.
"Današnja presuda je jedan od rezultata one kontroverzne predizborne posjete Bakira Izetbegovića Podgorici, i njegove pomoći režimu u poslu kupovine bošnjačkih glasova", ocijenio je Pavlović.
Pavlović je podsjetio da je on jedan od podnosilaca krivične prijave protiv Mila Đukanovića i Ranke Čarapić za ključnu odgovornost za izvršenje zločina i za saučesništvo u prikrivanju zločina deportacija iz 1992. godine
"Ovo konačno ‘sudsko zakopavanje’ zločina deportacija pokazuje da je ćutanje o domaćim ratnim zločinima i o poslijeratnom kriminalu DPS-SDP – bilo 'uslov svih uslova' i stožer oko kojega je okupljena nova crnogorska vladajuća većina", rekao je Pavlović.
On smatra da su "režimski manjinci" posljednjih dana narod zasipali beskrajnim licemjerjem, tokom farsičnog dogovaranja nove režimske koalicije.
"I dok su javno manipulisali strašnim zločinom Srebrnice, na drugoj strani su složno ćutali o svim domaćim režimskim zločinima. To očito licemjerje nameće logično pitanje - Zašto je crnogorskim Bošnjacima važnija Srebrnica od deportacije 1992. godine, od Bukovice, od Štrbaca i Kaluđerskog Laza", dodao je Pavlović.
Prema njegovim riječima logično je zaključiti da će se novi DPS-SDP partneri jednako ponijeti i prema ostalim domaćim zločinima-Morinju, Bukovici i Kaluđerskom Lazu, a da će istovremeno nastaviti da gromoglasno dižu glas samo o zločinima iz okruženja.
"Naravno, ne o svim zločinima. Principijelno ćutanje lidera režimskih manjina o užasima splitske Lore je bilo znakovito, baš kao što je znakovito ćutanje manjinskih vođa o haškom oslobađanju hrvatskih generala iz operacije Oluja", rekao je Pavlović.
On je naveo da očekuje da će, nakon današnje presude, ponovo biti aktivirana režimska inicijativa o podizanju spomenika žrtvama zločina deportacija, kako bi se zauvijek istorijski i krivično arhiviralo to, kao je ocijenio, mračno poglavlje iz nedavne prošlosti.
"To je ta djelotvorna režimska logika – nakon što neki zločin 'sudski zakopaš', pritisni ga kakvim kamenom, kakvim spomenik neznanome zločincu! Nepotrebno je reći da bi presude Bulatoviću, Đukanoviću, Šušoviću, i njihovim pomagačima, za udruženi zločinački poduhvat poznat kao Deportacija '92, bio jedini dostojan spomenik nevinim žrtvama", zaključio je Pavlović.
Pavlović je podsjetio da je on jedan od podnosilaca krivične prijave protiv Mila Đukanovića i Ranke Čarapić za ključnu odgovornost za izvršenje zločina i za saučesništvo u prikrivanju zločina deportacija iz 1992. godine.
Bošnjačka stranka: Presuda unižava institucije i pravdu
Oslobođajuća presuda optuženima za deportaciju, unižava institucije, ideju pravde i ponižava ne samo Bošnjake, već i sve građane kojima su pravda i istina na srcu, smatraju u Bošnjačkoj stranci (BS).
"BS očekuje da će pravosuđe u Crnoj Gori konačno stati na noge, te kroz novo procesuiranje ovih slučajeva, konačno se obračunati s krupnim pitanjima ratnih zločina iz devedesetih godina prošlog vijeka"
Iz BS-a su naveli da je presuda bošnjačkih izbjeglica logičan ishod "još jedne farsične predstave crnogorskog pravosuđa”.
"Nedovoljno prikupljanje dokaza, koji su prethodili tužbi, rezultiralo je još jednom presudom koja unižava i institucije i samu ideju pravde. Ovakva presuda nanovo je ponizila ne samo Bošnjake, već i sve građane kojima su pravda i istina na srcu", kaže se u saopštenju BS-a dostavljenom agenciji Mina.
Prema njihovim riječima, nalogodavci zločina deportacije i dalje van domašaja pravde i njenih institucija, a sudilo samo "izvođačima radova", koji su možda i ponajmanje krivi.
"Dok su oni koji su bili inspiratori ili naredbodavci zločina ostali van domašaja pravde, što samo govori o ozbiljnosti našeg pravosuđa da stručno i nepristrasno razriješe slučaj deportacije bošnjačkih izbjeglica koje su smišljeno i namjerno poslate u smrt",smatraju u BS.
Oni su ocijenili da je pravosuđe ponovnom oslobađajućom presudom nedvosmisleno demonstriralo da ne posjeduje kapacitete na kojima insistira evropska pravna tekovina.
"BS očekuje da će pravosuđe u Crnoj Gori konačno stati na noge, te kroz novo procesuiranje ovih slučajeva, uz prikupljanje novih dokaza, konačno se obračunati s krupnim pitanjima ratnih zločina iz devedesetih godina prošlog vijeka", kaže se u saopštenju.
Rastoder: Oslobađajuća presuda crna mrlja pravosuđa
Oslobođajuća presuda optuženima za deportaciju bosansko-hercegovačkih izbjeglica vlastima Republike Srpske 1992. godine, je crna mrlja koja će ostati u istoriji crnogorskog pravosuđa, smatra potpredsjednik Socijaldemokratske partije Rifat Rastoder.
Rastoder je kazao da ne ulazi u procjenu lične krivice opruženih, ali da će presuda ostati crna mrlja u istoriji crnogorskog sudstva i tužilaštva.
"Te dvije instiucije ne mogu biti odvojene, jer nemati krivca za sve ove godine za toliko očigledan zločin, onda ne znam kako to da nazovem osim da je to velika crna mrlja na obrazu crnogorskog sudstva“, rekao je Rastoder agenciji Mina.
Upitan da li se može očekivati novi postupak, Rastoder je kazao da se radi o ozbiljnim stvarima koje se moraju izučiti, navodeći da će nastojati da se ne zatvori proces.
"Mi koji se bavimo zločinima iz tog perioda učinićemo sve da se ne zatvori taj proces i nastojati da se pronađu krivci i odgovorni za to djelo", dodao je Rastoder.
On je naveo da se mora sve izučiti, "a zatim na adekvatan način da se pokuša ponovo procesuirati slučaj sa novim argumentima i dokazima".
Jasavić : Presuda da zabrine društvo
Oslobađajuća presuda bivšim službenicima Ministarstva unutrašnjih poslova optuženih za deportaciju mora da zabrine kompletno društvo, kazala je poslanik Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić, ocjenjujući da je potrebna reforma crnogorskog pravosuđa.
Jasavić smatra da je prijeko potrebna reforma pravosuđa, a da je reforma tužilaštva još potrebnija.
"Fundamentalno pravno pitanje u ovoj pravnoj stvari je pitanje sačinjavanja optužnice, što je bio posao tužilaštva", rekla je ona.
Ona je ocijenila da je oslobađajuća presuda zabrinjavajuća.
"I sasvim izvjesno, ono što mora da zabrine kompletno društvo je da imamo ovakav razvoj događaja u pravnoj priči oko ove tragedije koja je zadesila Crnu Goru 1992. godine", rekla je ona.
Jasavić je kazala da će parlament voditi računa o izmjeni Ustava, kako bi se napravila adekvatna rješenja koja se odnose samo na pravosuđe.
Vuletić: Imam puno povjerenje u pravosudni sistem
Poslanik Demokratske partije socijalista Milorad Vuletić kazao je da ima puno povjerenje u pravosudni sistem.
On smatra da je izlišno i neumjesno komentarisati svaku sudsku odluku, prije nego što se iscrpe sva redovna i vanredna pravna sredstva koja se strankama stavljaju na raspolaganje.
"Zato se ne bih u konkretnom slučaju upuštao u nekakav svoj lični stav i sud, već bih to prepustio zainteresovanim subjektima i strankama u postupku da ga dovedu do kraja, a sud da presudi po zakonu i na taj način zadovolji pravdu", rekao je Vuletić.
Odgovarajući na pitanje šta ima da poruči porodicama oštećenih, Vuletić je kazao da je pravda uvijek dostižna.
"Želio bih da svako ko cijeni da je u bilo kom postupku narušeno neko njegovo pravo, da u zakonskoj proceduri i postupku dođe do istine i do zadovoljenja tog svog cilja i svoje namjere", kazao je on.
CGO: Nije dobro što optužnice za ratne zločine padaju
Centar za građansko obrazovanje (CGO) smatra da nije dobro što sve optužnice za slučajeve ratnih zločina pred crnogorskim sudovima padaju i da treba utvrditi je li to odgovornost tužilaštva ili sudstva.
"Ne smije se zaboraviti da deportacija jeste zločin, a ako imamo žrtve tog zločina, moraju postojati počinitelji, koji moraju biti adekvatno kažnjeni u cilju zadovoljenja pravde za žrtve"
"Uz to, posebno je zabrinjavajuće što je Apelacioni sud, ukidajući prvostepenu presudu dao obrazloženje da je bila do te mjere protivurječna, konfuzna i nelogična, da se nije mogla ni ispitati", navela je Rebronja.
Ako nakon sedam godina, od otpočinjana procesa imamo takvu ocjenu optužnice, smatra ona, onda je logično da neko zbog toga treba da odgovara.
Ona je ukazala na činjenicu da je najmanje 66 izbjeglica deportovano sa teritorije Crne Gore, i predato njima neprijateljskoj vojsci.
Od tog broja, dodala je, samo 12 osoba je preživjelo izručenje u koncentracione logore.
“CGO smatra da je neophodno uspostaviti dodatni mehanizam, koji će raditi na zadovoljenju pravde, utvrđivanju činjenica i izgradnji kulture sjećanja i saosjećanja među narodima bivše Jugoslavije”
Ona je ukazala da se nakon mnogobrojnih suđenja za ratne zločine, kako u Crnoj Gori tako i ostalim zemljama bivše Jugoslavije, pokazalo da njihovi ishodi ne pružaju adekvatnu satisfakciju žrtvama i društvima.
“CGO smatra da je neophodno uspostaviti dodatni mehanizam, koji će raditi na zadovoljenju pravde, utvrđivanju činjenica i izgradnji kulture sjećanja i saosjećanja među narodima bivše Jugoslavije”, poručila je Rebronja.
Društvo to, smatra ona, duguje hiljadama nevinih žrtava na svim zaraćenim stranama.
HRA: Nemaju znanja ili volje
Način na koji je do sada procesurian slučaj deportacije pokazuje da crnogorsko pravosuđe još nema dovoljno znanja ili volje da procesuira taj ratni zločin u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, koje obavezuje Crnu Goru, smatraju u Akciji za ljudska prava (HRA).U reagovanju HRA navodi se da su propusti napravljeni u samoj optužnici, počev od toga da se optuženi nijesu teretili za ”uzimanje talaca”, iako iz pisma ministra unutrašnjih poslova Nikole Pejakovića, koji je zamijenio na funkciji pokojnog Pavla Bulatovića, nedvosmisleno proizilazi da su žrtve deportacije uhapšene da bi poslužili za razmjenu ratnih zarobljenika.
U HRA smatraju da je Sudsko vijeće prvostepenog, Višeg suda u Podgorici, sa svoje strane, u tumačenju međunarodnog prava ponovilo greške iz svoje prve presude
„Do toga da se sukob u Bosni i Hercegovini (BiH) tretirao kao ’nemeđunarodni sukob’, iako presude Haškog tribunala, kao i opštepoznate činjenice kažu drugačije“, kaže se u reagovanju dostavljenom agenciji MINA. U HRA smatraju da je Sudsko vijeće prvostepenog, Višeg suda u Podgorici, sa svoje strane, u tumačenju međunarodnog prava ponovilo greške iz svoje prve presude u istom predmetu, a te greške je, kako tvrde, moralo izbjeći bez obzira na manjkavosti optužnice. „Drugim riječima, i na osnovu postojeće optužnice, sud je imao dovoljno osnova da donese presudu za ratni zločin, a ne da utvrdi da se, iako nezakonito, postupanje optuženih ne može smatrati ratnim zločinom“, tvrde iz te nevladine organizacije.Sud je, kako navode, našao da u ovom slučaju nije izvršen ratni zločin protiv civilnog stanovništva jer sukob u BiH nije imao karakter međunarodnog sukoba, već nemeđunarodnog, kako je u optužnici tvrdilo i tužilaštvo, dok je postojanje međunarodnog sukoba, prema zaključivanju suda, preduslov za postojanje tog krivičnog djela.„Sve i da je tačno da je sukob u BiH bio nemeđunarodnog karaktera, opet su postupci koji su optuženima stavljeni na teret zabranjeni i u slučaju nemeđunarodnih sukoba, odnosno predstavljaju ratni zločin protiv civilnog stanovništva“, smatraju u HRA. Prema njihovim riječima, djela koja su optuženima stavljena na teret zabranjena su članom 3, koji je zajednički ženevskim konvencijama iz 1949. godine, kao i Drugim dopunskim protokolom iz 1977. godine. „Međunarodno humanitarno i krivično pravo štiti žrtve bez obzira da li je riječ o međunarodnom ili nemeđunarodnom oružanom sukobu, i za žaljenje je što Viši sud toga nije svjestan“, kaže se u reagovanju.Iz HRA navode i da je Sud ocijenio da optuženi nijesu mogli biti izvršioci ratnog zločina, jer nije dokazano da su kao pripadnici MUP-a bili pripadnici oružanih formacija strana u sukobu, niti da su bili u službi bilo koje od tih strana.Ta NVO podsjeća na presudu Haškog tribunala u predmetu protiv Dragoljuba Kunarca iz 2002. godine, po kojoj „da bi počinjeno djelo imalo karakter ratnog zločina nije bitno da li je izvršilac pripadnik vojne, političke ili administrativne organizacije strane u sukobu, već je bitno to da je postojanje oružanog sukoba u značajnoj mjeri uticalo na sposobnost počinioca da izvrši zločin, njegovu odluku da ga izvrši, način izvršenja, ili cilj s kojim je izvršen".U HRA smatraju da su svi ti uslovi za postojanje ratnog zločina ispunjeni i u ovom slučaju.
„Međutim, čak i kada bi Viši sud bio u pravu, a nije, da žrtve nijesu bile izbeglice, to ne bi uticalo na činjenicu da je nad njima, kao civilima, koji nijesu učestovala u neprijateljstvima, izvršen ratni zločin“
„Naročito, cilj s kojim je zločin izvršen bio je u značajnoj vezi sa oružanim sukobom, jer su hapšenje izbjeglica i njihova predaja snagama bosanskih Srba izvršeni da bi žrtve poslužile za ’razmjenu za zarobljene srpske teritorijalce’, kako je to, sa pečatom MUP-a, 12. avgusta 1992. godine, Nikola Pejaković napisao supruzi stradalog Alenka Titorića“, kaže se u reagovanju.Time su, kako se navodi, optuženi postupili i “u službi” snaga bosanskih Srba, kao strane u sukobu u BiH, kako to Viši sud formuliše. „Pri tome, naglašavamo, status izvršioca nije kriterijum za izvršenje ratnog zločina".U HRA, za razliku od stava suda koji je našao da ”nije dokazano da su žrtve deportacije bile izbjeglice”, smatraju da je "izbjeglički status stradalih žrtava tog zločina notorna stvar, da za dokazivanje ovog statusa prema međunarodnom pravu nije potrebna potvrda sa pečatom, iako su stradalnici po pravilu imali potvrde Crvenog krsta, koje su preživjeli oštećeni i sačuvali“. „Međutim, čak i kada bi Viši sud bio u pravu, a nije, da žrtve nijesu bile izbeglice, to ne bi uticalo na činjenicu da je nad njima, kao civilima, koji nijesu učestovala u neprijateljstvima, izvršen ratni zločin“, tvrde u toj NVO. Oni su naglasili da je crnogorski parnični sud konstatovao da su oštećeni bili civili u svim presudama za obeštećenje koje su dosada postale pravosnažne, pa je, kako navode, tim više začuđujući zaključak krivičnog suda. Iz HRA su kazali da se, i po pitanju današnje, nameće isti zaključak kao i povodom prve prvostepene presude.„Ako ova presuda postane pravosnažna iz razloga što se zločin deportacije ne može smatrati ratnim zločinom, i pored dokumentovanog priznanja učešća države u ratnom sukobu, biće to nepopravljiv udarac protiv Crne Gore kao pravne države“, zaključuje se u reagovanju.
Galerija
Bonus video:
