Hrvatski filmski reditelj Krsto Papić uputio je Evropskoj filmskoj akademiji, njenom predsjedniku Vimu Vendersu i brojnim drugim međunarodnim organizacijama pismo u kojem traži međunarodnu pomoć u borbi protiv narušavanja autorskih prava za filmove snimljene do 1990. godine, piše Novi list.
Papić je ranije upozorio hrvatsku javnost da su sa filmskim kućama privatizovani i filmovi mnogih hrvatskih reditelja, na koje ni oni, ni njihovi nasljednici danas nemaju nikakva prava, navodi list.
"Žalim se na grozno narušavanje ljudskih i autorskih prava u Hrvatskoj, kome su izloženi filmski reditelji. U pitanju su prava skoro svih autora koji su u bivšoj Jugoslaviji snimili najznačajnije filmove 60-tih, 70-tih i 80-tih godina", piše Papić.
Te je filmove, dodaje on, uglavnom finansirala država, ali su udio u finansiranju, prema riječima Papića, imali su i sami reditelji, odnosno filmske ekipe.
"Tokom devedesetih, nakon kolapsa Istočnog bloka i Jugoslavije, Hrvatska je prodala ili bolje rečeno dala naše filmove favorizovanim novim kapitalistima. Niko nas nije pitao slažemo li se s time ili ne. Ovi filmovi su kulturno dobro, a mi želimo da kulturno dobro i ostanu. Bojali smo se da pohlepa "novih bogataša" neće poznavati autorska prava, odnosno da neće poštovati djelove naše nacionalne kulture. Naši strahovi su se obistinili", piše Papić proslavljenom njemačkom reditelju u "evropskoj filmskoj zajednici".
On napominje da su reditelji u Hrvatskoj "jednostavno opljačkani, ne samo s aspekta autorskih, nego i s aspekta moralnih prava".
"Molim Evropsku filmsku akademiju da učini nešto u Evropskoj uniji i pomogne u rješavanju ove sramotne situacije, budući da su moji zahtjevi kod hrvatskih političara i Vlade ostali besplodni. Vjerujem da bi bilo dobro da Evropska filmska akademija adresira ovo pitanje na Evropski parlament, koji bi od Hrvatske zvanično mogao da traži da riješi ovu situaciju prije ulaska Hrvatske u EU", piše Papić.
Bonus video:
