Salon “Petar Lubarda” na kojem će biti odlučeno i ko će biti laureat istoimene državne nagrade, biće održan krajem mjeseca u Galeriji savremene crnogorske umjetnosti “Dado Đurić“ na Cetinju.
Nagrada “Petar Lubarda”, koja se dodjeljuje svake tri godine, pripašće jednom od 25 crnogorskih likovnih umjetnika koji će se predstaviti sa po jednim radom na Salonu, nastalim u periodu od 2009. do 2011. godine.
“Procedura kandidovanja, selekcija radova i izbor za nagradu 'Petar Lubarda', promijenjeni su 2010. godine, donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama zakona o državnim nagradama (Sl.list Crne Gore 75/10).
“Obaveza selektora je da predloži koncept Salona i do 60 radova"
Navedenim izmjenama brisane su odredbe kojima je bilo propisano da Ministarstvo kulture objavljuje javni poziv na osnovu kojeg su se sami umjetnici prijavljivali za učešće na 'Salonu Petar Lubarda', a Selekciona komisija, zadužena za koncept i organizaciju Salona, među kandidatima birala je radove koji su mogli da budu izloženi na Salonu”, kazala je “Vijestima” Danica Bogojević, šefica kabineta ministra kulture, naglašavajući da nova zakonska rješenja, predviđaju da Ministarstvo kulture za koncept i organizaciju Salona “Petar Lubarda” imenuje selektora, koji mora biti afirmisani poznavalac likovnog stvaralaštva.
“Obaveza selektora je da predloži koncept Salona i do 60 radova. Ministarstvo je za selektorku ovogodišnjeg Salona imenovalo Milicu Radulović, istoričarku umjetnosti iz Nikšića i doktoranta na Povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na katedri za Modernu i savremenu umjetnost, koja se u svojoj gotovo desetogodišnjoj karijeri, bavila organizovanjem sličnih salona, bila autor mnogobrojnih samostalnih i kolektivnih izložbi, ali i stručnih tekstova objavljivanih u časopisima za modernu i savremenu umjetnost u zemlji i regionu”.
Članove žirija imenuje Vlada
Radulović je, kako ističe Bogojević, već napravila izbor radova i koncept Salona, koji će biti organizovan do kraja novembra, u Galeriji savremene crnogorske umjetnosti “Dado Đurić“ na Cetinju. Na Salonu će biti zastupljeno 25 autora i isto toliko umjetničkih produkcija nastalih u periodu 2009, 2010. i 2011. godine.
“Problema je bilo, ali povodom propisane obaveze da umjetnici sami kandiduju svoje radove za Salon 'Petar Lubarda'"
Članove žirija imenuje Vlada “iz reda istaknutih likovnih stvaralaca i afirmisanih istoričara umjetnosti u Crnoj Gor i“. “Vlada je na predlog Ministarstva kulture produžila mandat prethodnom žiriju koji čine: predsjednik prof. mr Nikola Gvozdenović, i članovi mr Zlatko Glamočak, Nataša Nikčević, Ljiljana Zeković i Mladen Lompar.
U odnosu na reference članova žirija, njihove stručne biografije i umjetničko iskustvo, cijenili smo da zastupljena imena u potpunosti odgovaraju zakonskim kriterijumima”, kazala je Danica Bogojević ističući da do sada nije bilo primjedbi na sastav žirija.
“Riječ je o poznatim imenima crnogorske likovne scene, vrsnim stvaraocima i pedagozima, čiji su rad i stvaralaštvo javno valorizovani i potvrđeni brojnim esnafskim, dr uštvenim i državnim priznanjima i nagradama. Zakon predviđa da se članovi žirija imenuju iz reda stvaralaca i istoričara umjetnosti iz Crne Gore”.
"Nije bilo povlačenja radova"
Na pitanje zašto je 2009. godine došlo do obnavljanja konkursa, na koji su se umjetnici prijavljivali za učešće na Salonu “Petar Lubarda”, odnosno da li je došlo do povlačenja radova od strane umjetnika, Bogojević ističe da “budući da je Ministarstvo kulture administriralo i dodjelu nagrade 'Petar Lubarda' za 2008. godinu, nije bilo nikakvog povlačenja radova”.
“Problema je bilo, ali povodom propisane obaveze da umjetnici sami kandiduju svoje radove za Salon 'Petar Lubarda', nakon javnog poziva Ministarstva, kako je u to vrijeme bilo predviđeno Zakonom.
Prema riječima Danice Bogojević visina nagrade, koja je definisana Zakonom, ostaje nepromijenjena i iznosi dvjesta najnižih cijena rada u Crnoj Gori
Taj model je većina referentnih crnogorskih umjetnika doživjela neprimjerenim i nekom vrstom nedopustivog 'samokandidovanja', bez obzira što je bilo u pitanju kandidovanje za jedno od najvećih državnih priznanja u oblasti likovne umjetnosti.
Kod prvog poziva (oktobar/novembar 2008. godine), bio je veoma slab odziv umjetnika, pa po mišljenju Selekcione komisije nije bilo moguće napraviti kvalitetan Salon i dosljednu i principijelnu primjenu visokih estetskih i vrednosnih kriterijuma, koje ime Petra Lubarde podrazumijeva.
Po predlogu Selekcione komisije Ministarstvo je poziv ponovilo i produžilo rok, do kraja januara 2009. godine. Ujedno, izbor za nagradu 'Petar Lubarda' 2008. pokazao je da je tadašnji način propisan za učešće na Salonu 'Petar Lubarda', bilo teško kvalitetno implementirati. To je bio jedan od razloga zbog kojih se pristupilo izmjenama i dopunama zakona”, objašnjava Bogojević.
Prema riječima Danice Bogojević visina nagrade, koja je definisana Zakonom, ostaje nepromijenjena i iznosi dvjesta najnižih cijena rada u Crnoj Gori. Dosadašnji dobitnici Državne nagrade “Petar Lubarda” su Dado Đurić, Zlatko Glamočak, Pavle Pejović i Filo Filipović.
Kretanja kroz široko polje
“Vodeći se značajem najistaknutijeg državnog priznanja iz oblasti likovnog stvaralaštva, Nagrade Petar Lubarda, kao i prethodni, i ovogodišnji izbor umjetničkih radova u mojoj selekciji bio je usmjeren prvenstveno ka kvalitetnim i u umjetničkom smislu ostvarenim radovima, visoko postignutih umjetničkih vrijednosti, gdje sam jednaku pažnju posvetila promatranju djela već uveliko afirmisanih umjetnika starije generacije kao i onih koji su relativno skoro stupili na ovdašnju likovnu scenu”, kazala je selektorka ovogodišnjeg Salona “Petar Lubarda”, Milica Radulović.
"Bilo da je riječ o slikarstvu, skulpturi, grafici ili video radu, radi se o djelima snažnih i autentičnih likovnih poetika"
Do kvalitetnog uvida u produkciju odabranih umjetnika, Radulović je, kako kaže, došla praćenjem njihove izlagačke djelatnosti kako u Crnoj Gori tako i van njenih granica, kao i neposrednim obilaženjem ateljea umjetnika.
“Tako je ovogodišnja selekcija okupila ona djela u kojima su prepoznati određeni umjetnički pomaci, inovativna kreativna pomjeranja i uspjela kretanja kroz široko polje savremenih umjetničkih tendencija.
Bilo da je riječ o slikarstvu, skulpturi, grafici ili video radu, radi se o djelima snažnih i autentičnih likovnih poetika i izražaja, sugestivnih i uspjelih ostvarenja”, kazala je Radulović nadajući se, kako ističe, da će ovogodišnja selekcija opravdati značaj ovog istaknutog državnog priznanja.
Bonus video:
