Alergije nastaju kad organizam određene bezopasne stvari prepozna kao napadače. Simptomi alergije se mogu prepoznati još u najranijem periodu. Što prije se primjeti alergija na hranu kod beba, prije će biti sprovedena eliminaciona dijeta i beba će bolje napredovati. O ovom problemu, koji je posebno aktuelan tokom ljeta i sezone raznog voća i povrća, govori pedijatar dr Marija Lakićević .Šta se to u organizmu zapravo dešava?
“Imunološki, obrambeni sistem se bori protiv neželjenih stvari stvaranjem antitijela. Antitijela koja su uključena u alergijska zbivanja su najčešće imunoglobulini E (IgE). Oni se vežu na molekule, posebne obrambene ćelije “mastocite”, koje sadrže vrećice materije zvane – histamin. Kad se IgE veže na mastocit, on otpušta histamin u okolinu i to uzrokuje širenje okolnih krvnih žilica i dolazi do pojave simptoma. Alergija se zbog toga može smatrati neodgovarajućim ili izmijenjenim obrambenim odgovorom na stvari iz okoline.
Reakcije na hranu mogu biti različite, ali isti simptomi alergije se javljaju i kod odraslih osoba i kod beba. Međutim, bebe nam ne mogu reći šta ih muči i šta osjećaju, te dijagnostikovanje može biti otežano. Zbog toga bi roditelji trebalo da obrate pažnju na najčešće simptome”, kaže dr Lakićević.
Simptomi alergije na hranu kod beba
- Reakcije sistema za varenje: povraćanje, mučnina, proliv (kod dojene dece, stolice su vodenastije i češće), grčevi, zatvori, slabo napredovanje. - Kožne reakcije (ekcem, dermatitis, osip, crvenilo guze, svrbež, urtikarija, angioedem, jako bljedilo kože). - Oralni alergijski sindrom, odnosno osjećaj pečenja ili svrbeža jezika, otok jezika, usnica, nepca ili ždrijela. - Reakcije disajnog sistema (kijanje, kašljanje, curenje nosa, svrbež i crvenilo nosa, smanjenje ili čak nestanak njuha….). - Reakcije na očima: crvenilo, natečeni kapci, suzenje očiju. - Reakcije na centralnom nervnom sistemu: razdražljivost, pospanost, nemir.
Koji su najčešći alergeni?
“Iako se lista namirnica koje izazivaju alergiju razlikuje od kuture do kulture, kravlje mlijeko i mliječni proizvodi su na vrhu liste. Alergija na mlijeko javlja se u oko 2,5% dojenčadi i kod djece do druge godine života je najčešća alergijska reakcija. To se tumači činjenicom da su bjelančevine kravljeg mlijeka obično prve strane bjelančevine s kojima dolazimo u kontakt. Na sreću, preosjetljivost na kravlje mlijeko često nije trajna pojava. Oko 85% djece kod kojih je bila dokazana alergija na kravlje mlijeko, prestaje biti alergično do treće godine života pa može konzumirati kravlje mlijeko bez posljedica. Prehrana majčinim mlijekom stoga je najbolji način izbjegavanja pojave alergija na kravlje mlijeko. Međutim, bitno je napomenuti da, ukoliko je beba alergična na kravlje mlijeko, a majka pije mlijeko i/ili uzima mliječne proizvode, čak i male količine, bjelančevine kravljeg mlijeka koje se nalaze u majčinom mlijeku, mogu izazvati alergijske reakcije kod bebe. Stoga se u takvim slučajevima preporučuje izbjegavanje konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda, što pobija ukorijenjeni mit kako “mlijeko stvara mlijeko” - važno je piti dovoljno tečnosti i dojiti na zahtjev. Osim mlijeka, namirnice koje najčešće uzrokuju alergije su jaja, ribe, rakovi i školjke, svinjetina, žitarice, soja, crveni luk, kupus, citrusno voće i sokovi, jagode, kikiriki, orasi, bademi, lješnici i čokolada. Alergijske reakcije na hranu nerijetko su uzrokovane aditivima u hrani, konzervansima i bojama. Važno je istaći da majčina ishrana treba da bude raznolika i da se ne treba suzdržavati od konzumacije bilo kojih namirnica sve dok se ne primjeti da određene namirnice izazivaju alergije”, objašnjava naša sagovornica.
Kada se ispoljavaju simptomi?
“Najlakši i najjeftiniji način je izbjegavanje hrane koja izaziva alergiju tj. eliminaciona dijeta. Otkrivanje alergena iz namirnica nije lak proces, ali je isplativ. Preporučuje se vođenje dnevnika prehrane i praćenje simptoma alergije. Pri tome je bitno napomenuti da neke bebe reaguju već nakon nekoliko minuta, mada se simptomi uglavnom pojavljuju nakon 2 do 4, pa i 24 sata. Kod većine beba će se stanje poboljšati već 5-7 dana nakon što majka prestane s konzumacijom hrane koja je izazvala alergiju. Ali da bi se potpuno uklonili tragovi hrane koja je izazvala alergiju iz tijela majke i bebe potrebno je i do 2 nedelje”, kaže dr Lakićević.
Dijagnostikovanje
“Alergija na hranu se, kao i u drugim alergijskim bolestima, može dokazati kožnim testovima ili određivanjem količine specifičnih IgE antitijela u krvi bolesnika. Alergijski testovi dragocjena su pomoć u otkrivanju uzročnika preosjetljivosti, te je vrlo važno početi sa dijagnostikovanjem na vrijeme. Nikad nije suviše rano za dijagnostikovanje ukoliko se posumnja na prisustvo alergije. I porodična anamneza može promijeniti tok alergija. Ukoliko u porodici postoji sklonost prema alergijama na hranu, bilo kod roditelja ili kod starije djece, majke mogu pomoći budućem djetetu unaprijed. Istraživanja su pokazala da, ukoliko majka tokom trudnoće i dojenja izbjegava hranu koja je kod članova njene porodice izazivala alergije, vjerovatnost da dijete dobije alergiju na tu hranu se smanjuje. Pri tome je važno napomenuti da trudnica koja izbjegava mliječne proizvode i mlijeko tokom trudnoće mora uzimati kalcijum iz drugih izvora”, objašnjava ljekarka.
Bebe prije godine bez bobičastog voća
“Kada govorimo o bebama koje su počele sa čvrstom hranom, ljeto je prilično nezgodno doba. Iako ima svega, pa bebe mogu mnogo toga da probaju, to je mač sa dvije oštrice. Povećava se, naime, i mogućnost alergije. Ipak, postoje neke smjernice. Tokom sezone bobičastog voća često je pitanje mama da li da ga bebi daju ili da dočekaju iduću sezonu. Svakako, ako je beba bliže godini dana i do sada nije imala alergijsku reakciju ni na jednu namirnicu moguće je da joj se da neko bobičasto voće u manjim količinama, najbolje pomiješano sa jogurnom u vidu voćnog jogurta, bez dodataka (izblendiran jogurt i npr. malina ili kupina ili jagoda). Ukoliko beba ima 6, 7 ali i 10 mjeseci savjetuje se da se ipak dočeka sezona iduće godine kada će se ove zdrave namirnice moći dati svježe. To je uvijek bolja varijanta nego iz zamrzivača kada beba napuni godinu dana tokom zime. Koštunjavo voće i kikiriki se po pravilu bebi daje tek poslije treće godine, ali ima preporuka koje kažu da je to moguće uraditi i poslije prvog rođendana.
Najbitnije je da se ove namirnice izblendaju ili sitno isjeckaju kako maloj bebi “ne bi zapale u grlo” kada može nastati veoma veliki problem. Daju se pomiješane sa drugim namirnicama, najčešće u okviru nekih krema, namaza, domaćih piškota, keksića. Limun se najbolje uvodi kao cijeđeni sok (limunada), i veoma je bitno ne dati bebi krišku limuna da liže jer se ona može osuti i od kore limuna koja je tretirana raznim hemikalijama koje se pranjem ne mogu otkloniti.
Mlijeko se kod uvođenja jednostavno da u čaši ili flašici, najbolje za doručak da ima dosta vremena kako bi se ispratila bebina reakcija na isto.
Zbog kontrole namirnica najbolje je za početak dati bebi kupovno mlijeko, a tek kasnije eventualno i domaće mlijeko, isključivo od provjerenog dobavljača”, kaže naša sagovornica.
Bonus video:
