Osteoporoza spada u jednu od pet najčešćih hroničnih bolesti, a 80 odsto svih oboljelih su žene, uglavnom starije dobi. Najčešći i najznačajniji uzrok zbog kojeg se osteoporoza javlja je postmenopauzalni prestanak lučenja ženskog polnog hormona, estrogena.
„Osteoporoza se svrstava u metaboličke bolesti kostiju, a karakteriše se gubitkom koštane mase i mikroarhitekture kosti što dovodi do njene poroznosti i povećanog rizika za nastanak fraktura”, kaže dr Tanja Pješčić, specijalista opšte medicine u nikšićkom Domu zdravlja.
Prema riječima doktorice Pješčić osteoporoza dugo vremena ostaje klinički neupadljiva pa se naziva „tihim kradljivcem“.
“Godinama osiromašuje koštanu masu dok ona ne spadne ispod tzv. ‘praga za frakture’ kada se javljaju i komplikacije bolesti, frakture pršljenova, vrata butne kosti i kostiju podlaktice. Često se otkriva iz punog zdravlja sa prelomom kostiju”, objašnjava ona.
Osteoporoza je pretežno rasporostranjena među starijim osobama, naročito ženama pa, prema riječima Pješčićeve, svim postmenopauzalnim ženama i starijim muškarcima treba klinički procijeniti rizik za nastanak pomenute bolesti koja se može prevenirati i liječiti.
“Faktori rizika za nastanak osteporoze su faktori vezani za životne navike (nizak unos kalcijuma, nedovoljan unos vitamina D, nedovoljna fizička aktivnost, pušenje, pretjerano konzumiranje alkohola…), genetski faktori, rana hirurška ili prirodna menopauza, starost preko 65 godina i imobilizacija”.
Kako doktorica objašnjava dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze, fizikalnog pregleda, biohemijskih ispitivanja i radiografije LS kičme, s tim što ističe da kost treba da izgubi 30—50 odsto sadržaja da bi se promjene radiološki vidjele.
“Osteodenzitometrija je zlatni standard za ranu dijagnostiku osteoporoze. Dijagnoza se oslanja na kvantitativnoj procjeni mineralne koštane gustine (BMD) uobičajno dobijenoj dvostruko energetskom X zračnom apsorciometrijom DXA na kičmi ili vratu butne kosti koji predstavljaju referentna mjesta. Dobijena vrijednost izražava se T-skorom, koji pokazuje koliko je osoba izgubila od svoje maksimalne koštane mase koju je imala u periodu 20-40 godina”, kaže Pješčić.
Pomenuti T-skor kod normalnog nalaza se kreće od -1,0 i više, dok ukoliko je njegova vrijednost između -1,0 i -2,5 riječ je o osteopeniji, smanjenju koštane mase. Kada T-skor izmosi -2,5 ili niže radi se o osteoporozi.
“Pacijenti u ovoj grupi su pretrpjeli jednu ili više fraktura i smatra se da imaju tešku ili utvrđenu osteoporozu”, objašnjava dr Pješčić.
Indikacije za procjenu mineralne koštane gustine su žene starosti od preko 65 godina, a muškarci od 70 godina i stariji, mlađe postmenopauzalne žene, odrasli koji imaju frakturu nakon 50, odrasli na glukokortikoidnoj terapiji, žene sa deficijencijom estrogena i osobe kojima se planira uvođenje kortikosteroiden terapije.
“Prevencija osteoporoze su fizička aktivnost i kretanje, smanjenje tjelesne težine da bi se smanjio rizik od padova i fraktura, adekvatan unos kalcijuma neophodan tokom djetinjstva i ranog adultnog perioda da bi se obezbjedile dovoljne količine ovog minerala za deponovanje u kostima tokom rasta, prestanak pušenja i pretjeranog konzumiranja alkohola”, ističe dr Pješčić.
Savjetuje da pacijentima koje treba liječiti od osteoporoze treba preporučiti da smanje faktore rizika, upoznati ih o posebnoj važnosti kalcijuma i vitamina D i vježbi, kao nezaobilaznog dijela programa liječenja osteoporoze.
“Pacijentima koje nije potrebno liječiti nakon rezultata prvog pregleda treba zakazati kontrolu prema indikacijama, a pacijente koji uzimaju ljekove potrebno je kontrolisati nakon dvije godine ili češće, zavisno do indikacija”, savjetuje doktorica.
Prema predviđanjima do 2025. godine biće za 60 odsto više osoba s osteoporozom. Širom svijeta osteoporoza uzrokuje više od 8,9 miliona preloma godišnje, što znači da se registruje jedan prelom svake tri sekunde.Primarna i sekundarna
Osteoporoza, kako objašnjava dr Pješčić, može biti primarna i sekundarna.
“Primarna osteoporoza je postmenopauzalna i senilna, dok se sekundarna javlja u sklopu endokrinih bolesti, maligniteta, poremaćaja metabolizma sa nedostatkom vitamina D i kod hronične upotrebe nekih ljekova – kostikostreodia”, objašnjava doktorica.Kalcijum unosite prirodnim putem
Pošto su kalcijum i vitamin D neophodni za prevenciju i kontrolu osteoporoze dr Pješčić navodi preporuku Američke fondacije za osteoporozu - dnevni unos kalcijuma 1.200 mg (najbolje ga je unijeti hranom, a druga mogućnost su preparati koji sadrže kalcijum), dok bi dnevni unos vitamina D trebalo da bude od 400 do 800 IU.
“To je posebno važno kod starih ili hronično oboljelih pacijenata koje se nalaze na dugotrajnom kućnom ili bolničkom liječenju”, kaže dr Pješčić.
Bonus video:
