Zdravo je baviti se sportom. Ali sport može biti i štetan. Upala srčanog mišića može dovesti i do smrti. Koji su simptomi ovog oboljenja? I kada je sport nešto što nije zdravo?
Protivnici doktorke Ursule Hildebrandt su vrlo mali, vide se tek pod mikroskopom. Ipak, oni mogu i ubiti. To su klice koje kroz krvotok dospijevaju do srca i izazivaju upalu. Ursula Hildebrandt radi na Sportskom fakultetu u Kelnu. Ona liječi sportiste koji obole od upale srčanog mišića. Ako dođe do ovog oboljenja, srce više ne može da pumpa dovoljnu količinu krvi kroz organizam.
Svako može da oboli
„U principu, svako može dobiti ovu bolest. I sportisti i ljudi koji po cijeli dan sjede na kauču“, kaže Hildebrandt. Ipak, sportisti i fizički aktivni ljudi su više izloženi opasnosti. Naime, u brojnim slučajevima do upale srčanog mišića, miokarditisa, dolazi kada ljudi počnu da treniraju previše rano nakon što su preležali neku infekciju.
Kada bavljenje sportom može postati opasnost? Onda kada je organizam oslabljen bolešću. U principu je svaki organizam podležniji infekcijama odmah nakon sportskih aktivnosti jer krv tada brže prolazi kroz srce. Iza srčanih zalizaka se javljaju pojačani vrtlozi u krvi koja teče. Stoga, uzročnici upale mogu lakše da se nađu i zaostanu u prostoru odmah ispod zalizaka. Posljedica toga može biti upala srčanog mišića.
Osnovna pravila za efikasnu zaštitu
Zato je vrlo važno da se svaka bolest „odleži“ kako treba. Prije nego što se počne s, recimo, trčanjem, treba da prođu najmanje dva dana od posljednje povišene temperature koju ste imali. Osim toga, prilikom izduvavanja nosa na maramici ne smiju ostati vidljivi žuto-zeleni tragovi. To je znak da su bakterije i dalje u organizmu.
Za Ursulu Hildebrandt poseban problem predstavlja to što uzročnici upale srčanog mišića izazivaju različite simptome. Oni se kreću od „nedostatka daha“ i bolova u grudima, pa sve do povišenog pritiska i znojenja tokom noći. Upravo to su razlozi zbog čega se do tačne dijagnoze često dolazi prekasno. A to može biti prava tempirana bomba: ukoliko se oboljeli naglo izloži fizičkom naporu, neotkrivena upala srčanog mišića može izazvati zastoj u radu srca i smrt.
Iznenadna smrt Renea Hermsa
Njemački atletičar Rene Herms je 2009. pronađen mrtav u svom stanu. Tek je obdukcijom otkriven pravi uzrok smrti. Herms je umro od posljedica neotkrivene upale srčanog mišića, a umro je nakon treninga.
Isto se moglo dogoditi i Fabianu Spinratu. Na regalu u njegovoj sobi se nalazi niz pehara i medalja. Sve je počelo tako što je ovaj 18-godišnji atletičar nakon jedne utrke osjetio veliki umor. „To je uobičajeno, ali je normalno da se iscrpljenost izgubi nakon deset minuta odmora. Ja sam nakon trke spavao pet sati“, priča Fabian.
Prestanak treniranja
Njegov ljekar je slutio da je po srijedi neka infekcija i propisao mu antibiotike. Pošto ni nakon mjesec i po dana simptomi nisu nestali, detaljniji pregledi su pokazali da je obolio od upale srčanog mišića. Punih šest mjeseci je morao da prestane da trenira. Do stana je išao liftom umjesto stepenicama. Trčanje - zabranjeno! U međuvremenu je srčani mišić zaliječen i nastavio je da se bavi sportom.
„Da je prije te propisane pauze počeo trenirati, to bi moglo izazvati trajna oštećenja srca“, upozorava Ursula Hildebrandt. Ona kaže da je svako oboljenje slučaj za sebe, ali da uglavnom važi pravilo da je potrebno barem šest mjeseci apstinirati od sporta i alkohola, i puno se odmarati i što više spavati.
Protivnici Ursule Hidebrandt možda i jesu mikroskopski mali, ali od njih se može zaštititi: svaku infekciju treba „preležati“ i dobro osluškivati signale koje nam šalje naše tijelo.
Galerija
Bonus video:
