Generalna tema ovogodišnjeg Venecijanskog bijenala arhitekture, koju je postavio predsjednik manifestacije britanski arhitekta Dejvid Čiperfild, je “Common Ground” (Zajedničko tlo), a crnogorski odgovor biće izložba “Sljedeći korak” koju realizuju studenti magistarskih studija Ahitektonskog fakulteta u Podgorici.
Komesar ovogodišnje izložbe, koja će predstavljati Crnu Goru, je dr Rifat Alihodžić, a pomoćnik komesara je Lazar Pejović. Kurator je Neda Milačić-Bogdanović, a izložba će u Palazzo Malipiero, biti otvorena 27. avgusta u 19 sati.
Ovogodišnju temu Bijenala, Alihodžić komentariše za “Vijesti” kao izazov koji daje široke mogućnosti opservacije, a tiču se urbanog prostora.
“Moguće reakcije na zadatu temu, kada je riječ o crnogorskoj izložbi, vodile su u dva pravca. Jedan čini opšti pogled koji bi definisao univerzalne kategorije problema u prostoru ili njihov značajan dio. Dramatične promjene koje su se dešavale u posljednjih dvadeset godina u cjelokupnom prostoru Crne Gore, nose specifikume lokalnog, regionalnog i dijelom globalnog karaktera. Tome su doprinijeli procesi tranzicije i promjena društveno-političkog sistema”.
“Rijetke su zemlje, kao što je Crna Gora, kojima je prostor kao resurs od kapitalnog značaja za budući razvoj. Kvalitet koji je nesumnjiv i raznolik, na malom geografskom prostoru pokazao se kao elemenat koji je isprovocirao agresiju na njega, koja se očituje kroz nagli priliv stranih i domaćih investitora”, ističe Alihodžić naglašavajući da se naš prostor susreće sa urbanim problemima globalnog karaktera prepoznatim kroz centrifugalno dejstvo gradova na demografiju što podstiče naglu urbanizaciju.
“Kao egzistencijalna utočišta, gradovi su izloženi pritisku sa dva društveno-ekonomska sloja. Jedan su činili investitori 'plombirajući' prostore u centrima zbog njihove ekonomske valorizacije, a sa druge strane pristigli su niži socijalni slojevi koji su pritiskali rubove gradova sa spontanom i nelegalnom gradnjom. Urbane sredine su se tako našle u sendviču između dvije neugodne sile, koje su djelujući jedna prema drugoj cijedile raspoloživi urbani prostor”, kazao je komesar Alihodžić komentarišući da se upravo globalna ekonomska kriza u dijelu urbanog razvoja, pokazala kao pozitivan faktor jer je pružila šansu da se sagledaju rezultati u prirodnom i urbanom prostoru.
Tu kreće i reakcija na postojeće stanje u crnogorskom prostoru koja je pretočena u izložbu “Sljedeći korak”. Izložba je okupila studente postdiplomskih studija Arhitektonskog fakulteta u Podgorici: Gordanu Dragojević, Gorana Ćukovića, Aleksandru Novićević, Miloša Lakovića, Miu Kecojević i Slobodana Petrovića.
“Naziv izložbe, kojom ćemo se pedstaviti na ovogodišnjem Venecijanskom bijenalu arhitekture, proistekao je iz navedenih problema i glasi 'Sljedeći korak'. Autorski tim je kroz kritičku analizu sadašnjeg stanja došao do zaključka da je za rješenje sadašnjih poblema neophodan dijalog, prije nego što se napravi sljedeći korak. To bi trebalo da bude dijalog državnog aparata, arhitektonske struke, investitora i korisnika. Samo u takvoj sinergiji moguće je vratiti dostojanstvo prostoru koji smo naslijedili”, navodi Alihodžić naglašavajući da je izložba pokušaj da se kroz percepciju sopstvenih problema u prostoru, pokuša dati doprinos opštem stavu.
Devastirani prostor u Crnoj Gori, prema riječima komesara Alihodžića, biće prikazan emitovanjem spotova, a biće predstavljen i Urban Cleaner, usisivač specijalno izrađen za ovu priliku (Željko Reljić).
“Urban Cliner je upozorenje. Ima stakleni želudac sa izgužvanim maketama, vibrira, trese se. To je mašina koja će biti predstavljena kao apsurdna mogućnost čišćenja prostora. Ne možete rušiti zgrade, ali treba skrenuti pažnju, ukazati na mogućnost očuvanja prostora. Ova prijeteća sprava, koja u praksi nije moguća, ukazuje na jedno globalno stanje, ne samo vezano za Crnu Goru”, ističe Alihodžić komentarišući da na crnogorskim prostorima ima uspješnih projekata koji zaslužuju posebnu pažnju, ali da su mnogo češći primjeri prostorne kataklizme.
“Crna Gora je došla do tačke ključanja. Ne smijemo svojih sto kilometara obale prepustiti stihiji. To su svi prepoznali, čak i investitori. Država je ta koja mora da povuče prvi potez. Ali, ona to nikada neće uraditi sama”
Komesar Alihodžić komentariše da je Ministarstvo održivog razvoja i turizma podržalo kompletan projekat bez obzira na temu koja je veoma osjetljiva.
“Treba priznati da je bilo grešaka sa svih strana. Samo kroz proces dijaloga možemo identifikovati krivca. U izgradnji uopšte imate faktor države, koja kontroliše prostor, faktor investitora, koji ulaže novac da bi ga zaradili, korisnika i arhitektu. Profesionalci arhitekte su nažalost potpisale većinu negativnih stvari koje su se desile u prostoru. Mi, kada je u pitanju Budva ili Žabljak, imamo 98 procenata autorski potpisanih projekata”.
“Nije problem u moralnom činu jer ako to ne uradite vi, uradiće neko drugi. S druge strane morate imati državu koja će kontrolisati Urbanistički plan. Ona mora da kontroliše zahtjeve investitora jer oni svojim materijalnim sredstvima vrše pritisak na državu kojoj treba novac. Mi u toj ekonomskoj kataklizmi smo imali jedino prostor kao resurs koji se mogao valorizovati i naplatiti. Prodaja tog prostora je postao jedan od izvora finansiranja države i njenih institucija, i svih nas koji tu radimo. Imate na kraju korisnika koji nije naivan kada su njegovi interesi u pitanju”, komentariše Alihodžić naglašavajući da je jedino rješenje, koje nudi i predstojeća izložba u Veneciji, mogućnost konstruktivnog dijaloga svih faktora.
NE smijemo dopustiti još jednu Zavalu
Pitanje koliko je država spremna da uđe u dijalog, Alihodžić komentariše da je država upravo ta koja treba da povuče prvi potez.
“Crna Gora je došla do tačke ključanja. Ne smijemo svojih sto kilometara obale prepustiti stihiji. To su svi prepoznali, čak i investitori. Država je ta koja mora da povuče prvi potez. Ali, ona to nikada neće uraditi sama. Prema načinu kako se u posljednje vrijeme neki planovi stavljaju pod lupu, sve više angažuje struka, kako se sagledava svaki faktor prije nego se da investitorima, očigledno je da je država mnogo pažljivija. Nama se ne smije dogoditi još jedna Zavala. Mi smo progutali jednu gorku pililu i nemamo više prava na to”, zaključuje Alihodžić.
Bonus video:
