Ovogodišnji Kotor Art je sa manje novca u odnosu na prošlu godinu, proširio program, kako je kazao umjetnički direktor Međunrođnog Kotor Art festivala Paolo Mađeli, na konferenciji za novinare povodom završetka festivala.
"Znamo u kako teškim vremenima živimo, znamo i za pogrešnu interpretaciju da je kultura trošak. Ali, kultura nije trošak, kultura je jedina moguća investicija. A u odnosu na slične manifestacije u region ovaj festival ima skroman budžet"m ponovio je Mađeli.
Kao odgovor na estradne oblike kulture, umjetnički direktor Kotor Arta je najavio još rigoroznije kriterijume Kotor Arta.
Grad pokazao ogromnu ljubav i veliko razumijevanje prema festivalu na kojem je bilo 1500 učesnika festivala
"Ne želimo eliminisati zabavu, ali želimo kvalitet. Ako budem tu, proširićemo ga još više. Ne treba da vjerujemo u riječ kriza. Kriza je prije svega nama u glavi. Kriza je sistemska. Mi sistem možemo mijenjati samo ako se broj inteligentnih ljudi bude povećao, a broj primitivnih bude smanjen. To je naša vjera", kazao je Mađeli na konferenciji za novinare povodom završetka festivala.
On je istakao da je grad pokazao ogromnu ljubav i veliko razumijevanje prema festivalu na kojem je bilo 1500 učesnika festivala, koji su boraveći u Kotoru, kako je kazao Mađeli „debelo vratili novac koji je investiran".
Pozorište za djecu
Direktor kotorskog Festivala pozorišta za djecu Petar Pejaković komentarisao je kvantitativne i kvalitativne pomake ovog segmenta Kotor Art festival. Petar Pejaković je istakao da su namjeravali da vide gdje su im mogućnosti, i da su iznenađeni reakcijama.
"Stvaramo uslove za rad profesionalnog pozorišta za djecu u Kotoru"
"U 10 dana smo realizovali 73 premijerna programa. To je podvig. Nije Kotor preveliki grad i to smo mogli postići samo uz zdušnu podršku svih. Nijedan program nije otkazan ili pomjeren. Imali smo fascinantan broj posjetilaca. Više od 25.000 ljudi, na 50 lokacija u Kotoru, vidjelo je predstave.
Oko 400 djece je prošlo kroz radionice koje su trajale 10 dana. Ovo je novi početak. Stvaramo uslove za rad profesionalnog pozorišta za djecu u Kotoru. Ta je priča zrela", kazao je Pejaković i najavio izlazak Kotor Arta na međunarodnu scenu.
Miša Majski i Denis Micuev
Direktor Don Brankovih dana muzike Ratimir Martinović kazao je da je taj segment Kotor Arta ove godine bio bitno kvalitetniji u odnosu na prethodno izdanje, a kao kulminacije naveo je koncerte Miše Majskog i Denisa Micueva.
"Denis mi je priznao da je i samoga sebe iznenadio. Nije uvijek ovako inspirisan. Grad, koncertni ambijent i ljudi su učinili svoje. U pitanju je istorijski koncert. Sa Mišom i sa Denisom smo otvorili nove linkove širom svijeta, čak i kada je finansijska podrška u pitanju, naročito iz Rusije", saopštio je Martinović.
Kao posebnu vrijednost on je naglasio neograničene mogućnosti koje Kotor pruža i izrazio nadu da će ljudi koji imaju mogućnost odlučivanja to prepoznati.
Kroz prostore grada Kotora
Direktor Crnogorskog narodnog pozorišta Janko Ljumović, govoreći o programu Kotor Art premijera, naveo da su od prvog izdanja Kotor Arta beskompromisno ušli sa idejom da "pozorišno mislimo kroz prostore grada Kotora".
"Otkrili smo unutrašnje potrencijale grada"
"Ovogodišnje premijere to potvrđuju. Ove godine startovali smo sa idejom da radimo i predstave za djecu. Akcentujući tekstove Krleže i Bonda, oživjeli smo ideju ponude najbolje i najsloženije pozorišne estetike i umjetnika koji ih reprezentuju.
Otkrivanje grada kroz pozorište, glumce i sve dalje komunikacije, to je polazište Kotor Art premijere. To i dalje treba održati. Pravimo predstave koje komuniciraju sa ambijentom. Otkrili smo unutrašnje potrencijale grada. Veliko je to iskustvo i veliki posao", naglasio je Ljumović.
Bokeška tradicija i kultura
Direktor Međunarodnog festivala klapa Perst Milan Kovačević izrazio je zadovoljstvo činjenicom da se od ove godine realizuje kao programski segment Kotor Arta.
"Festival klapa je predstavljao odraz bokeške tradicije i kulure. Uveli smo kao obavezan dio repertoara bokeške pjesme. Za nas je to jako važno. Devetnaest klapa u takmičarskom i sedam u revijalnom dijelu programa pjevali su na svoj način, po jednu bokešku pjesmu.
"Festival klapa želimo produbiti"
Predstavili smo i 155 notnih zapisa Ludviga Kube, koji su bili pohranjeni u HAZU, a sada su dostupni kao dio kulturnog blaga i potvrda koncepta prezentacije našeg kulturnog i muzičkog identiteta", kazao je Kovačević.
Na konferenciji za novinare u Pomorskom muzeju govorili su i urednica Kotor Apssa Dijana Vučinić i urednik Pjece od filozofa Andej Nikolaidis.
Želimo otići dalje
"Moramo nastaviti finansirati premijere na Dječijem festivalu. Moramo se pojaviti kao producent muzičkih događaja. Škola arhitekture nam mora postati tradicionalna. Uticaćemo na mlade arhitekte. Posljedice loše arhitekture su ožiljci koji ostaju zauvijek i mogu promijeniti sudbinu jednog naroda. Festival klapa želimo produbiti. Pisanje grada, takođe. Želimo biti sve strožiji i otići sve dalje", poručio je Mađeli.
Bonus video:
