Sinestezija: Laserski samit jeftine grafike

"Mislim da je posebno u sferi dizajna danas postalo potpuno nevažno da li dolaziš iz Srbije, Crne Gore, Francuske ili iz neke druge zemlje"
61 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 28.07.2012. 12:26h

Laserski samit jeftine grafike, mlada a već kultna beogradska manifestacija koja okuplja kreativce iz oblasti dizajna, ilustracije, stripa i arhitekture, održava se ovih dana (27-29. jula) po prvi put u Crnoj Gori, u okviru festivala Sinestezija u Herceg Novom, predstavljajući radove 90 vizuelnih umjetnika iz regiona i šire.

Vodeći se motom jeftine grafike pristupačne svima, ova manifestacija premošćuje granicu između publike i izlagača nudeći svim posjetiocima priliku da uz simboličan doprinos od 1 eura, ponesu bilo koje od izloženih djela sa sobom po izlasku iz galerije. U okviru izložbe koja će trajati 2 dana biće predstavljeni radovi preko 90 umjetnika iz regiona. Sve izložene grafike štampane u A4 formatu, u crno-bijeloj tehnici.

"Vijesti" su razgovarale sa jednim od organizatora, Markom Radenkovićem o konceptu Laserskog samita, balkanskoj dizajn sceni, utiscima sa Sinestezije, kao i o još jednom interesantnom dizajnerskom projektu na kojem Radenković radi, a koji će biti realizovan nakon ljeta.

Kako je i kada nastao Laserski samit jeftine grafike, i kako ste uopšte došli na takvu ideju?

"Laserski samit je nastao 2009. godine kada je i održana prva izložba u Beogradu koja je predstavila radove 30 lokalnih dizajnera i ilustratora. Sama potreba je nastala iz jedne sveopšte apatične situacije na lokalnoj vizuelnoj sceni koja je postala vrlo konzervativna i uštogljena.

"Sam poziv autorima je neka vrsta selekcije"

Ideja Laserskog samita je koncept klasične izložbe okrene naopačke i da svi posjetioci dožive jedno drugačije iskustvo. Tako na izložbi Laserski samit možeš da sagledaš radove velikog broja umetnika (blizu 100), da saznaš sve o autoru kroz poseban upitnik koji popunjava svaki autor i koji izlažemo uz rad, i da na kraju imaš mogućnost da kupiš rad, po simboličnoj cijeni od 1 euro. Uz sve to i da se dobro provedeš jer svaki naš događaj prate DJ nastupi i live actovi mladih muzičara i DJ-eva."

Koji su kriterijumi za odabir učesnika i radova koji učestvuju na Laserskom? Šta imaju zajedničko svi radovi predstavljeni u okviru laserskog samita (osim formata A4 i crno-bijele tehnike)?

"Sam poziv autorima je neka vrsta selekcije. Svi koji dobiju naš poziv su pozvani da učestvuju i od tog trenutka ne vršimo selekciju radova. Izlažemo čak i one koji se možda nam lično ne dopadaju, jer time želimo da sačuvamo naš koncept.

Postoje dva parametra: da autori rade u industriji tj. da žive od toga, i da imaju izložene radove na internetu. U smislu da je osoba koja aplicira s jedne strane primijenjeni umjetnik koji radi za tržište, a da ipak ima neke kreativne aspiracije.

Web je najčešći medij za tu vrstu ispoljavanje ličnih umjetničkih aspiracija, koje nemaju taj produkcijski okvir, a cijela ideja je u stvari da se okupi ta neka amorfna masa primjenjenih umjetnika koji nisu ni čisti umjetnici koji izlažu po galerijama, a nisu ni ljudi koji su duboko u advertajzingu, koji se bave samo tim.

Ove godine smo sve dizajnere suočili sa istom temom "All you can eat!"

To je ta masa ljudi koja je sada jako kreativno plodna a koji nikada do sada nisu bili kategorizovani u neku konkretnu manifestaciju, naročito ne izlagačkog tipa. Izuzeti su likovni umetnici, slikari i grafičari, pošto je to njima prioritetno zanimanje, a ovo je neka vrsta ventila za ljude koji rade u industriji.

Do sada smo okupili nevjerovatan broj od 200 vrlo talentovanih mladih dizajnera i ilustratora iz regiona, ali i iz cijele Evrope. Pored toga što sve učesnike ograničavamo sa formatom u kojem moraju da nam pošalju svoje radove, svake godine osmislimo i zajedničku temu koju im dajemo kao inspiraciju.

Za prethodne 3 godine imali smo neke vrlo zanimljive teme: "Umjetnost u doba recesije", "Umjetnost na silu" i "Umjetnost do kraja". Mislim da i sam izbor tema dosta govori o tome šta za nas predstavlja koncept Laserskog samita.

Koncept izložbe je odličan za turneju jer produkcioni troškovi nisu veliki, a jezik kojim komuniciramo je vrlo univerzalan

Ove godine smo sve dizajnere suočili sa istom temom "All you can eat!". Zanimljivo je vidjeti kako istu temu ilustruju dizaneri iz Srbije i regiona, a kako oni iz npr. Nemačke, Francuske i Italije."

Laserski samit se pored glavnog događaja u Beogradu, afirmisao i kao svojevrsna putujuća izložba. Gdje ste sve gostovali do sada, i šta čini vaš koncept interesantnim široj, pa i inostranoj publici?

Kada smo održali drugi Laserski samit u proljeće 2011. godine, i pored toga što je tek 3. izložba po redu, osjetili smo neku vrstu zasićenja i tada smo odlučili da 2012. godinu posvetimo širenju ove ideje van naših granica.

Do sada smo Laserski samit održali u Ljubljani, Korčuli i Berlinu

Koncept izložbe je odličan za turneju jer produkcioni troškovi nisu veliki, a jezik kojim komuniciramo je vrlo univerzalan. Sa druge strane, teme kojima se bavimo su dosta važne svim našim kolegama iz kreativnog sektora širom Evrope.

Naša ideja je bila da za početak napravimo regionalnu turneju i upravo zbog toga smo i odlučili da napravimo logično partnerstvo sa festivalom Sinestezija. Do sada smo Laserski samit održali u Ljubljani, Korčuli i Berlinu. Do kraja godine plan je da realizujemo veliku izložbu u Amsterdamu, a početkom sledeće godine u Stokholmu."

Laserski samit okuplja radove iz više vizuelnih disciplina (dizajn, ilustracija, arhitektura...). Da li možemo govoriti o Balkanskoj sceni u ovim oblastima, i ako da, šta tu scenu i prateće stilove karakteriše u odnosu na recimo Zapadno-Evropsku ili neku drugu? (Drugim riječima imaju li balkanski dizajneri, ilustratori i sl. nešto što njihov stil čini prepoznatljivim van granica Balkana?)

"Ovo pitanje je odlično sagledati iz perspektive Laserskog samita, upravo zbog toga što pred sve dizajnere postavljamo ista pravila i ograničenja. Kada na kraju sagledamo sve izložene radove, mislim da je opšti zaključak da ne postoji razlika u kvalitetu i kreativnosti radova dizajnera koji dolaze sa Balkana, u poređenju sa onima iz zapadne Evrope.

Festival Sinestezija predstavlja nevjerovatan poduhvat u sredini koja raspolaže bogatim kreativnim i turističkim potencijalom

Mislim da je posebno u sferi dizajna danas postalo potpuno nevažno da li dolaziš iz Srbije, Crne Gore, Francuske ili iz neke druge zemlje. Velikom dostupnošću informacija danas možeš biti u toku sa dizajn trendovima i ako si u najudaljenijem dijelu planete.

Upravo to je možda i najveća prednost dizajna i ilustracije danas. Zato me i ne čudi što veliki broj učesnika Samita iz regiona danas radi komercijalne projekte za velike inostrane kompanije iz svog studija u Beogradu, Zagrebu ili Ljubljane."

Kakvi su vaši utisci o festivalu Sinestezija?

Festival Sinestezija predstavlja nevjerovatan poduhvat u sredini koja raspolaže bogatim kreativnim i turističkim potencijalom. Mislim da su organizatori uspjeli na pravi način da uoče sve specifičnosti Herceg Novog i to pretvore u sjajne izazove za mlade umetnike iz oblasti dizajna, ilustracije, street art-a i novih komunikacija.

Održavanjem drugog festivala po redu, mislim da je napravljen najvažniji korak koji će sada ovaj Festival sigurno ucrtati na mapu najvažnijih evropskih festivala iz oblasti novih vizuelnih umjetnosti. Iskreno, ja jedva čekam sljedeći"

Pored laserskog, ti si u organizaciji još jednog veoma interesantnog projekta koji se zove Nova Iskra. Kako bi je predstavio u kratkim crtama, šta Novu Iskru čini jedinstvenom i šta ona pruža?

Nova Iskra za mene predstavlja lični krstaški pohod. U pitanju je ideja koju sa izuzetno inspirativnim timom strpljivo razvijamo skoro 3 godine i koja će doživjeti svoju realizaciju na jesen u Beogradu.

NOVA ISKRA se kroz svoje aktivnosti fokusira na dizajn i kreativna rješenja koja mogu da nađu praktičnu primjenu u sektoru proizvodnje

Ukratko, Dizajn inkubator NOVA ISKRA je nezavisna, samoodrživa platforma za profesionalni razvoj i afirmaciju mladih industrijskih dizajnera i dizajnera nameštaja. NOVA ISKRA se nalazi u ulici Gavrila Principa, na prostoru uzbudljivog beogradskog kraja Savamala – novog centra kreativne industrije Beograda.

Savremeno opremljen i dizajniran "open space" prostor površine 350m2 na prvom mjestu je radni prostor za mlade dizajnere, ali i mjesto susreta i kreativne razmene, međusobne podrške i zajedničkih poslovnih poduhvata.

NOVA ISKRA se kroz svoje aktivnosti fokusira na dizajn i kreativna rješenja koja mogu da nađu praktičnu primjenu u sektoru proizvodnje. Fokus jeste na dizajnu namještaja i industrijskom dizajnu, ali i na svim onim kreativnim rješenjima koja mogu biti preuzeta od strane domaćih proizvođača i kompanija ili koja mogu nastati kao samostalni, novi i originalni brendovi.

Galerija

Bonus video: