"Barokni pisci su imali hrabrost da stvari imenuju pravim imenima i ljudima su ulili nadu i vjeru u vlastitu, individualnu kreativnost. Barok je donio prmjenu perspektive kao fundamentalnu novu tekovinu opšteg razvoja evropske kulture", rekao je preksinoć u Tivtu na predavanju pod nazivom “Barokne teme mediteranskih pisaca” crnogorski književnik, publicista i diplomata dr Gojko Čelebić.
Čelebićevo književno veče održano je u okviru ljetnje manifestacije kulture “Purgatorije” u Tivtu i bilo je veoma inspirativno za publiku koja je na trenutak mogla uroniti u bogat svijet barokne književnosti u Mediteranskom basenu, ali i u Britaniji jer Čelebić ističe da su “engleski elizabetanski pisci dali ogroman doprinos mediteranskom duhu”.
"Kod engleskih elizabetanaca nerijetko imate više mediteranskog duha nego kod Mediteranaca – pogledajte samo Šekspirova djela poput 'Romea i Julije' ili 'Kako vam drago'.
Čelebić je govorio o stvaralaštvu bokeljskih pjesnika i pisaca tog vremena Ljudevita Paskvalića, Ivana Krušale ili, pak, Andrije Zmajevića
Njegova i književnost drugih baroknih pisaca proizašle su upravo iz mediteranskog osjećaja svijeta i prvi put u svojoj istoriji svijet je u književnosti baroka stekao smjelost da pomiješa smijeh i čisti um i čistu kontemplaciju", rekao je Čelebić citirajući stihove španskih pjesnika iz 16. vijeka koji govore o “trajanju onoga što je prolazno” u čemu Čelebić vidi izuzetan uticaj baroka na književnost postmoderne i njenu osnovu “interpretacije postojanja”.
Boka kotorska i evropska kultura
Čelebić je govorio o stvaralaštvu bokeljskih pjesnika i pisaca tog vremena Ljudevita Paskvalića, Ivana Krušale ili, pak, Andrije Zmajevića, ističući da se blago izmijenjena reinterpretacija originalnih Paskvalićevih stihova može naći u Šekspirovim djelima jer ih je čuveni britanski pisac preuzeo posredstvom svog kuma ser Tomasa Lodža koji je prvi došao u dodir sa stvaralaštvom bokeljskog pjesnika.
"Bokelji su tada, oslonjeni na zapadnu metafiziku u načinu mišljenja, opisali jedan veličanstveni krug i dali uz barok Vojvodine, barok Dalmacije i barok Dubrovnika, jedan izuzetan kulturološki krug čije domete mi do sada nismo znali da cijenimo, ali ćemo ih u budućnosti morati priznati", kazao je Čelebić dodajući da je Boka Kotorska aktivno učestvovala u vrhunskoj kulturi Evrope tokom 16. i 17. stoljeća.
Bonus video:
