Uspješni slikar – i ženskaroš – Gustav Klimt rođen je prije tačno vijek i po. Njegove slike, poznate u cijelom svijetu, postižu vrlo visoku cijenu, međutim, zlatnu boju čestu u prisutni na njegovim radovima neki smatraju kičem.
Njegova najpoznatija slika „Poljubac“ hiljadama puta je umnožavana, i to ne samo na reprodukcijama, nego i na šoljicama za kafu, kravatama, torbama za kupovinu i brojnim drugim predmetima za svakodnevnu upotrebu, piše "Deutsche Welle".
Svi obožavaju Gustava Klimta, ljubimca publike. Postao je predvodnik jugendstila, premda je prije bio neko ko je želio da se obračuna sa umjetnošću svog vremena, kaže Alfred Vajninger, istoričar umjetnosti i kustos muzeja Belvedere u Beču.
Brz uspon
Klimt je rođen 14. jula 1862. u skromnoj porodici, pa je priliku za studiranje na bečkoj Školi za umjetnost dobio zahvaljujući stipendiji.
Godine 1907. nastalo je jedno od njegovih najpoznatijih dela, portret Adele Bloh-Bauer Prve, ćerke jednog bečkog bankara
Pored poslova na ukrašavanju plafona i teatara, postao je portretist jevrejskog visokog građanstva. Nije radio samo na slikama, nego je u saradnji s arhitektima osmišljavao čitave kuće i vile kao totalna umjetnička djela.
Godine 1894. dobio je narudžbinu za tri monumentalne slike na plafonu velike aule bečkog univerziteta. Alegorični prikaz triju fakulteta – pravnog, filozofskog i medicinskog – izazvao je skandal.
Previše stvarno, previše golo
Klimt je za licemjerni Beč pokazao previše golotinje, misli Vajdinger.
"Problem je bio što je pokazao Bečlijama kako oni sami izgledaju. Nage žene nije više slikao kao boginje, nego kao žene iz susedstva. Slikao ih je u njihovoj lepoti, ali i u ružnoći", kaže ovaj poznavalac Klimta.
I sve to na golemim slikama na plafonu konzervativnog Univerziteta.
"Bila je to kap koja je prelila čašu. Nije se radilo o smišljenoj provokaciji. Klimt je bio vrlo autentičan. Jednostavno je želio da slika ono što ga je zabavljalo".
Slikar je tom načinu rada ostao vjeran uprkos velikim finansijskim gubicima. Radove iz Univerziteta u Beču kasnije je uz pomoć svojih mecena otkupio.
Već tada su koštali čitavo bogatstvo. Današnji ljubitelji umjetnosti mogu ih posmatrati samo na reprodukcijama – originali su uništeni u dvorcu Imendorf u donjoj Austriji, kojeg su nacisti zapalili krajem Drugom svjetskog rata.
Umjetnički obrt
Godine 1907. nastalo je jedno od njegovih najpoznatijih dela, portret Adele Bloh-Bauer Prve, ćerke jednog bečkog bankara. Kada je 2006. prodata jednom američkom preduzetniku za 135 miliona dolara, postala je najskuplja slika na svijetu.
Riječ je o portretu s vrlo realističnim licem i bogatim zlatnim dekorativnim elementima. Činjenica da neki upotrebu zlata smatraju kičem sigurno nije smetala Klimtu.
"On nije bio akademski slikar. Nije posjećivao slikarske akademije, nego škole za umjetnost. S klasičnim slikarstvom nije imao ništa. Koristio je veliki broj materijala kojima se bavio još od svog školovanja. To je bio umjetnički obrt", kaže Vajdinger.
Upravo te "materijalne slike" čine Klimta tako posebnim – i to na način na koji ga niko nije sledio. Dekorativni i "autentični" karakter njegovog djela takođe je Klimta sprečio da ikada dobije profesuru.
"Klimt je bio dekorativni umjetnik", oštro kaže istoričar umjetnosti Vajdinger. Ali način na koji je slikao kod ljudi izaziva pobožnost. "To sam uvijek iznova primjećivao".
"Zgodan tip"
Klimtov odnos prema ženama posebno je poglavlje istorije umjetnosti, i to ne samo zato što je ljepši pol uvijek iznova prikazivao bojama i oblicima. Koliko djece je imao, niko zapravo ne zna.
Doduše, nakon njegove smrti pojavilo se njih 14 koji su u želji da dobiju dio zlatnog kolača podnijeli zahtjev za nasljedstvom. Četvoro ih je službeno priznato.
Najpoznatiji svjetski internet pretraživač Google promijenio je danas logo u čast 150. godina od rođenja Klimta
"Inače bi bilo nemoguće objasniti da je još 1899, dok je imao aferu sa ženom svog brata Helene Klimt, istovremeno započeo odnos s Almom Maler-Verfel. Istovremeno su s njim bile trudne Marie Ucicki i Marie Cimerman, a posećivao je i Emili Flege".
U takvoj poligamiji nije bilo moguće živjeti bez ljutnje i stresa, što je vidljivo i iz brojnih ljubavnih pisama koja su iza njega ostala.
"Jednostavno je bio zgodan tip, što je vidljivo na fotografijama", kaže stručnjak za Klimta.
Slikar je umro 6. februara 1918. slikar je u dobi od 55 godina umro od posljedica moždanog udara.
Google slavi 150 godina od rođenja Gustava Klimta
Najpoznatiji svjetski internet pretraživač Google promijenio je danas logo u čast 150. godina od rođenja Klimta i na naslovnicu stavio sliku "Poljubac" koja je nastala između 1907. i 1908.
"Poljubac" prikazuje par na obali pokrivenoj cvijećem na zlatnoj pozadini.
Njihova priljubljena tijela ovijena su raskošnom odjećom ukrašenom nizom šarenih oblika i uzoraka. Ova slika se nalazi u Austrijskoj galeriji dvorca Belvedere u Beču.
Klimtovo slikarstvo je ispunjeno prikazima erotskog i težnjom da platna ispuni sjajnim zamršenim dekoracijama.
Galerija
Bonus video:
