Ministar unutrašnjih poslova Ivan Brajović je sa poslanicom DPS-a Valentinom Radulović Šćepanović, helikopterom doputovao na panel diskusiju "Seksualno nasilje nad djecom u kontekstu prevencije trgovine ljudima u pograničnim oblastima i turističkim centrima".
Brajović je nakon panela posjetio gradonačelnika Nusreta Kalača i partijske kolege u prostorijama Socijaldemokratske partije, ali ne i prevoznike koji su pet sati držali u blokadi regionalni put.
"Vijesti" su pokušale da saznaju da li je, u godini krize, a povodom panel diskusije, bilo neophodno da ministar Brajović potroši nekoliko hiljada eura poreskih obeznika na helikopter. Na to i pitanje zašto, kada je već bio tu, nije obišao i demonstrante, iz Brajovićevog kabineta nije odgovoreno.
Brajović se novinaru "Vijesti" sinoć javio na telefon, ali je kratko kazao da je na sastanku, a zatim i prekinuo vezu.
Žrtve pedofila i mališani do dvije godine
Ministar unutrašnjih poslova Ivan Brajović saopštio je juče u Rožajama da se problem trgovine djecom, zbog svoje specifičnosti, izdvaja kao poseban u okviru aktivnosti koje se sprovode u cilju borbe protiv trgovine ljudima i da su pokazatelji u praksi često suprotni od statistike.
Brajović je, tokom skupa - Seksualno nasilje nad djecom u kontekstu prevencije trgovine ljudima u pogrnaičnim oblastima i turističkim centrima, naglasio da je od posebne važnosti prepoznati slučaj zlostavljanja djeteta i pravilno reagovati.
Poslanica DPS-a Valentina Radulović-Šćepanović, nacionalni koordinator Kampanje Savjeta Evrope “Jedno od petoro” za Crnu Goru i šefica Delegacije Crne Gore u Parlamentarnoj Skupštini Savjeta Evrope rekla je da je cilj kampanje da ratifikuje lanzarotsku konvenciju SE i da podigne nivo svijesti o postojanju tog problema. Kampanja treba da podstakne prijavljivanje i sancionisanje seksualnog nasilja nad djecom, istakla je ona.
S obzirom na činjenicu da ovdje imamo tri granična prelaza sa Kosovom i Srbijom, prisutna je kontinuirana mogućnost pojave bavljenja trgovinom ljudima. Posebno se čini opasnom mogućnost ozbiljnije pojave seksualnog zlostavljanja djece
“S obzirom na činjenicu da ovdje imamo tri granična prelaza sa Kosovom i Srbijom, prisutna je kontinuirana mogućnost pojave bavljenja trgovinom ljudima. Posebno se čini opasnom mogućnost ozbiljnije pojave seksualnog zlostavljanja djece. Smatram da je potrebno angažovanje svih društvenih činilaca na sprečavanju takve pojave u čemu nemjerljiv doprinos treba da da i porodica”, rekao je Kalač.
Dodao je da je trgovina ljudi „na ovom prostoru veoma unosan posao, čak i biznis, pa je Rožaje, s obzirom na položaj veoma interesantno”.
Kalač je kazao da su u gradu na Ibru registrovani i procesuirani slučajevi nasilja, ali da nijesu svi otkriveni.
Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda za dječja prava Nevenka Stanković je rekla da od početka 2008. do 30. juna 2011. godine jedino Kolašin, od svih crnogorskih gradova, nije imao ni jedan slučaj seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece.
“Ove pojave registrovane su i u većini centara za socijalni rad, kao što su Podgorica, Nikšić, Andrijevica, Bar, Ulcinj, Pljevlja, Žabljak i Rožaje. Oko polovina crnogorskih sudova imali su u radu procesuirane slučajeve seksualnog zlostavljanja djece što ukazuje da veliki broj ovih slučajeva nikada ne doživi sudski epilog”, rekla je Stanković.
Najzastupljeniji su nedozvoljene polne radnje i vanbračne zajednice sa maloljetnicima. Registrovana su tri slučaja dječje prostitucije a dječje pornografije dva
“Najzastupljeniji su nedozvoljene polne radnje i vanbračne zajednice sa maloljetnicima. Registrovana su tri slučaja dječje prostitucije a dječje pornografije dva. Nije registrovan ni jedan slučaj trgovine ljudima u ovom periodu. Medjutim ovi podaci koje smo dobili od nadležnih organa ne odgovaraju podacima NVO sektora. Samo u jednom skloništu za žrtve nasilja u ovom periodu je registrovano 34 maloljetne osobe koje su bile žrtve seksualne eksploatacije”, rekla je Stanković.
Osim dva dječaka, žrtve su uglavnom djevojčice uzrasta 10 do 16 godina, a u dva slučaja su to bili mališani od dvije do četiri godine.
“Djeca koja su žrtve zlostavljanja potiču iz porodica sa niskim ekonomskim statusom. Rizične grupe su djeca koja rade i žive na ulicama, djeca iz porodica u kojima postoji nasilje i iz porodica sa poremećenim odnosima. Jedan procenat su žrtve djeca sa smetnjama u razvoju”, rekla je Stanković.
Oko 30 odsto žrtve su djeca crnogorske nacionalne opredjeljenosti, a 19 odsto romska djeca. Profil počinioca nema pravilo već to mogu biti ljudi iz različitog socijalnog statusa, različitog obrazovanja ali da su ljudi bliski djetetu.
Bonus video:
