Nacrt Zakona o audiovizuelnim djelatnostima Vlada je usvojila u oktobru, ali nakon javne rasprave o tom Zakonu ipak nije došlo do njegovog usvajanja.
Dragica Milić, pomoćnica ministra za kulturu, kazala je “Vijestima” da je novi Zakon bio sadržajniji i sveobuhvatniji od prethodnog, te da je on regulisao i sigurne izvore finansiranja.
"Kako se u odnosu na kompletnu finansijsku situaciju u zemlji ne može računati na bilo koje druge, sigurne, izvore finansiranja, sem državnih, takav koncept Zakona, nije prihvaćen od strane državnih organa nadležnih za finansijsku politiku", objašnjava Milić naglašavajući da su to razlozi zbog kojih je novi Zakon o audiovizuelnim djelatnostima, krajem prošle godine povučen iz dalje procedure, a njegovo donošenje prolongirano do stvaranja odgovarajućih finansijskih uslova i promjene postojećih ekonomskih okolnosti.
Ona je kazala da je novim Zakonom o audiovizuelnim djelatnostima prošireno područje primjene zakona na sav pokretni slikovni materijal, kako to predviđaju i međunarodni propisi, obezbijeđen je institucionalni okvir za obavljanje audiovizuelnih djelatnosti koje su od javnog interesa i utvrđena obaveza države da finansira realizaciju tih aktivnosti, propisani uslovi za obavljanje audiovizuelnih djelatnosti i utvrđene mjere razvoja i unapređenja audiovizuelnog sektora.
"Zakon o audiovizuelnim djelatnostima bio je u sadržajnom i predmetnom smislu cjelovitiji i sveobuhvatniji od važećeg Zakona, na što je od uticaja i sama činjenica da audiovizuelne djelatnosti anticipiraju široku paletu mogućnosti za proizvodnju filmskih sadržaja, upotrebom različitih i novih tehnologija. Takođe, postojeće stanje u crnogorskoj kinematografiji, pretpostavlja neophodnost njene suštinske reorganizacije, od institucinalnog organizovanja audiovizuelnog sektora, do obezbjeđivanja sigurnih izvora finansiranja, što je takođe bilo predmetom novog Zakona. Uz niz drugih prednosti za obavljanja kompletnog lanca audiovizuelnih djelatnosti Zakon je utvrđivao i precizno definisane segmente javnog interesa, podsticanja, unapređivanja i razvoja sektora", smatra ona, ističući da je sve to podrazumijevalo znatna, dodatna, ulaganja u kulturu, posebno u audiovizuelne djelatnosti.
Audiovizuelne djelatnosti u fazi stagnacije
Milić je rekla da je stav Ministarstva da nije u interesu donošenje zakona koji bi samo deklarativno riješio pitanje finansiranja.
2Iskustva zemalja regiona, a i šire, pokazala su nam da su danas, bez obzira na zakonska utemeljenja te vrste, audiovizuelne djelatnosti u fazi stagnacije zbog realnih finansijskih problema" kazala je Milić.
Postojeći Zakon, koji je ostao na snazi se odnosi samo na kinematografiju, odnosno proizvodnju, prikazivanje, komercijalno umnožavanje, distribuciju i razvoj komplementarnih djelatnosti filmskog sektora.
"On nije na snazi zbog nekih posebnih prednosti, već zato što nije usvojen Zakon o audiovizuelnim djelatnostima, koji na drugačiji i kompleksniji način definiše mnoge sadržaje kinematografskog sektora" zaključuje Milić.
Predlog zakona za opstanak kinematografije
Filmski snimatelj i producent Vladimir Vučinić, povlačenje Zakona o audiovizuelnim djelatnostima komentariše kao “bolji potez od daljih kompromisa”.
"Novi zakon, koji je Ministarstvo kulture u saradnji sa filmskim radnicima predložilo na usvajanje, plod je kompromisa koji smo svi bili spremni da prihvatimo uvažavajući tešku finansijsku situaciju u zemlji. Ovakav predlog zakona je bio minimum potreban za opstanak kinematografije u Crnoj Gori.
Dio krivice leži i na filmskim radnicima koji su nedovoljno organizovani da snažno zastupaju svoj stav, smatra Vučinić
Da tri filma u prošloj godini i još nekoliko u ovoj ne budu iznenađenje nego praksa, moramo imati kontinuirano finansiranje utemeljeno u zakonu svjesni da količina novca zavisi od finansijske situacije. Mnoga dobra iskustva iz zakona u drugim zemljama kao što su poreske olakšice za strane koprodukcije i taksa za prikazivače filmskih sadržaja nisu ni ušla u razmatranje jer su navodno prepoznate kao biznis barijere, odnosno nisu prepoznate kao prilike za priliv stranog kapitala" komentariše Vučinić, ističući da dio krivice leži i na filmskim radnicima koji su nedovoljno organizovani da snažno zastupaju svoj stav jer “ovakvi šturi komentari nemaju velikog efekta”.
Ministarsvo kulture je krajem aprila objavilo konkurs za sufinansiranje manjinskih filmskih koprodukcija, jer će ta forma finasijske podrške, kako ističe Milić, obezbijediti domaću produkciju, ali i povezivanje domaće i regionalne filmske produkcije.
Bonus video:
