Na Sedmom međunarodnom sajmu knjiga u Podgorici, juče se predstavio bosanski pisac Muharem Bazdulj, autor romana “Sjetva soli”, “Tranzit, kometa, pomračenje”, “Đaur i Zulejha”, nekoliko zbirki priča i eseja.
Bazdulj poznat i po svom prevodilačkom i novinarskom radu, a knjige su mu prevedene i objavljene na njemačkom, engleskom te poljskom jeziku.
Bazduljeva posljednja knjiga je "April na Vlašiću je uvijek hladan" u izdanju Geopoetike, roman o kojem je bilo riječ na Sajmu.
Sastavni dio svake književnosti jeste i književno prevođenje. Svaka priča o književnosti je priča o kulturi
Važan segment njegovog stvaralaštva je i prevođenje. Prevodio je eseje Pola Ostera i Salmana Ruždija, kao i poeziju Josifa Brodskog, Filipa Larkina, Vilijema Batlera Jejtsa i Ričarda Vilbura.
"Sastavni dio svake književnosti jeste i književno prevođenje. Svaka priča o književnosti je priča o kulturi. Raspadom Jugoslavije desila se jedna čudna stvar, a to je činjenica da sada imamo četiri države u kojima se govori isti jezik, koji se različito zove. Jugoslavija je 80-tih godina dvadesetog vijeka bila četvrta zemlja po podacima UNESCO-a, kada je prevodilaštvo u pitanju. Ako gledate bibliografije izdavačkih kuća iz Jugoslavije 70-tih i 80-tih, vi vidite da su tu prevođeni pisci ne samo iz velikih jezika, već i iz malih, ondosno čim postanu popularni u nekom smislu.
Potreba je da se u prevodilačkoj politici danas napravi neka vrsta prevodilačkog sistema, i da se pokuša opet doći do tačke u kojoj bi na našem jeziku, ma kako ga mi zvali, u svakom trenutku pisci i njihova djela došla do publike", rekao je Bazdulj.
"Kada gledate istoriju Bosne, njen najveći problem je što je ona od vremena bana Kulina i Tvrtka, uvijek bila dio neke veće zajednice. Ona je kao dio veće zajednice uspijevala uvijek da dobro i harmonično funkcioniše. Ali u ovoj situaciji kada se posmatra kao neko ostrvo, uvijek nastupa jedna vrsta različitih strahova, tri različite grupe, i uvijek se kroz te strahove dolazi do nekih drugačijih stvari", objašnjava Bazdulj.
"Dobro je baviti se kriminalom“
Juče je u okviru Sedmog međunarodnog sajma knjiga promovisan roman „Dobro je baviti se kriminalom“ hrvatskog pisca Nenada Stipanića. Ovo je hrvatski autor sa pomalo neočekivanom biografijom. Stipanić je bio bokser, karatista, tjelohranitelj, vlasnik prodavnice antikviteta, lučki radnik i izbacivač. Njegova promocija održana je prekjuče, a vodili su je Dinko Telećan i Đuro Radosavović.
Telećan je kazao da se Stipanić po mnogo čemu izdvaja iz književne matrice, ne samo Hrvatske nego i šire.
"Radi se o piscu koji građu za svoju prozu crpi iz svoga života. Građe za svoje knjige Stipanić ima puno i o tome bi se moglo puno govoriti", kazao je Telećan.
Stipanić je govori o svom zanimljivom životnom iskustvu i istakao da ničeg od onog što ćete naći u američkim filmovima i knjigama koje veličaju lik kriminalca džentlmena u stvarnome životu se ne može naći.
"Jedino veliko u njihovim životima je njihov kraj. Ta poenta da će na kraju stradati može se svijetu koji se drži dobra činiti važnom. Ta istina zaista i jeste važna. Sve drugo, sav život čovjeka koji je ogrezao u kriminalu, sušta je banalnost. Vjerujte mi na riječ, tamo nema ničega dostojnog osim tema za dobru književnost", objasnio je Stipanić.
Izgubljeno i nađeno
Na Sedmom međunarodnom sajmu knjiga u Podgorici u 12 sati danas predstaviće se Gojko Božović. U Sajamskim razgovorima u 14 sati, na temu “Izgubljeno i nađeno u prevodu” govoriće Slavica Perović, Tanja Bakić i Dinko Telećan.
U 17 sati uokviru ovogodišnjeg Podgorički sajam knjiga biće predstavljena sabrana djela Iva Andrića u 20 knjiga, a o izdanjima će govoriti Aleksandar Jerkov.
O “Vašarskom mađioničaru” Jelene Lengold, govoriće Gojko Božović u 18 sati. Na sajmu će u 19 sati biti priređeno javno čitanje Franja Janeša i Dinka Telećana, dok će sajamski program za današnji dan zatvoriti Forum sa Nikolom Malovićem i Aleksandrom Jerkovim.
Bonus video:
