Koliko god veliko djelo je neko u stanju da napravi, briljatan roman, veliki film, predivnu poemu, lijepu pjesmu, to ne može promijeniti ništa. Umjetnost je refleksija na ono što svijet jeste, ali ne vjerujem da ona može promijeniti svijet. Ako može, onda bi svijet bi mnogo bolje mjesto. Svijet nije podložan takvim promjenama, rekao je Tarik Ali tokom predstavljanja svog romana “U sjenci nara” na Sajmu knjiga u Podogrici.
Ali, kome su pripali epiteti najvećeg i najznačajnijeg teoretičara, kritičara, pisca i filozofa današnjice, razgovarao je, između ostalog, sa Andrejem Nikolaidisom o moći umjetnosti i njenom uticaju na svijet, pa i na politiku.
"Vjerovalo 60-tih da umjetnost to može, ali kao što znamo to se nije desilo, i ne mislim da može ni danas. Ipak, današnji svijet danas očajava za tim da bude prepravljen. A znate li što je ironija? Jedna od glavnih stavki neoliberalne teorije je da država ne smije da se miješa u pomaganje siromašnima. Zato država sve privatizuje. Kada banka bankrotira, ide kod države da traži pomoć. U tom slučaju, država kojoj nije dozvoljeno da pomaže siromašnima, pomaže bogate. To je politika većine evropskih država i SAD, koje su doživjele kolaps", rekao je Ali.
Istorijski roman ne smije da mijenja istoriju
On smatra da su su male države zavisne od većih, te da je bivša Jugoslavija bila nezavisna samo onda kada nije bila članica nikakvih saveza, a to je bilo nakon Drugog svjetskog rata. Sadašnje stanje govori o tome da su male države, ipak male države i nijesu nezavisne, već su uvijek neka kolonija, a tako je i sa zemljama bivše Jugoslavije.
Nikolaidisa je interesovalo koliko je fikcija bitna u istoriografiji, i koliko je istorijske istine u romanima.
Tarik Ali kaže da istorijski roman ne bi trebalo da se igra sa istorijom.
"Istorijski roman ne smije da mijenja istoriju kakva jeste. U mom drugom romanu Saladin razgovara sa svojom ženom u krevetu i mi ne možemo zanti šta oni pričaju. To mora biti izmaštano. Ono što se dešava nakon toga je fikcija", kazao je
Ali, Nikolaidis je konstatovao da se istorija piše iz pozicije moći i da pobjednici biraju pismo istorije. Tarik Ali kaže da u njegovim romanima istorija govori o onima koji su izgubili.
Tarik Ali kaže da u njegovim romanima istorija govori o onima koji su izgubili
"Zašto su izgubili i na koji način. To su teme koje istražujem za svoje romane. Kada sam bio u Sarajevu na sajmu knjiga, jedan stariji čovjek mi je prišao. On je kazao da je bio u odbrani Sarajeva, za vrijeme opsade i da je pročitao moju knjigu tri puta, i da mu je davala snagu. Onda sam shvatio zašto je to rekao. Moj roman je priča o opsadi, masakru i spaljivanju knjiga", kazao je Ali.
Činjenice istorije su iste
Nikolaidis je kroz priču o Alijevom pisanju, podsjetio na slavni roman Borislava Pekića, “Kako upokojiti vampira”, ocjenjujući ga jednim od najznačajnijih romana na ovom jeziku. On je istakao da filozofija istorije ima kružni tok i da se sve ponavlja.
Nikolaidisa je interesovali da li Alijeva lomača knjiga u Andaluziji, iz njegovog romana, predstavlja metaforu za sve naše romane.
"Nije da se istorija ponavlja sama od sebe. Ipak činjenice istorije su iste. I to je ono što treba da se razdvoji. Ništa što se dešava sada se nije desilo ranije", konstatovao je Ali.
Evropljani imaju konkretnije zahtjeve od Arapa
Na pitanje “Vijesti” da li može uporediti Arapsko proljeće sa sličnim dešavanjima u nekim evropskim zemljama, Tarik Ali kaže da je osnovna razlika u tome što je Arapsko proljeće bilo čin nezadovoljnih ljudi, proizvod ogromne nezapošljenosti i gladi.
"Ljudi su tražili svoja prava svrgavajući diktatora. Njihovi protesti su se razlikovali od evropskih zato što su njihova ljudska prava bila ugrožena. Evropski protesti su bili usmjereni na to da postoji nekoliko konkretnih zahtjeva koji treba da budu ispunjeni", kazao je Ali.
Galerija
Bonus video:
