Subkultura u crnogorskim okvirima je tema o kojoj su sa studentima više od dva sata razgovarali Zoran Bojović, Miško Đukić i prof dr Ljiljana Vujadinović na Fakultetu političkih nauka.
Bojović i Đukić su gvorili o subkulturi kao pripadnici tog sloja, (Bojović je osnivač Republike Zabjelo, autor kultnog filma Zlatne čaklje, Đukić kao novinar i član grupe Mozak eliminator).
Na tribini, kojoj je prisustvovao veliki broj studehata, seciran je učinak subkulturnih grupa koje su postojale ili još uvijek postoje u Crnoj Gori, a govornici su pokušali da daju i odgovor na pitanje kako unaprijediti status ovakvih grupacija.
Veći dio diskusije protekao je u prepričavanju anegdota vezanih za "alternativne punktove" koji su obilježili subkulturnu scenu Crne Gore 80-ih i 90-ih kao što su SKC "Studeks", Mozak Eliminator, Zabjelo republika, Omladinski grafiti, Free Montenegro, Antena M i drugi, a emitovan je i kratki film Nikole Ćupića sniman u Titogradu 70-ih godina prilikom dočeka tadašnjeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita.
Profesorica Vujadinović je kazala da je važno razlikovati podkulturu, koja je dio dominantne kulture, i kontrakulturu, koja je otpor vladajućoj kulturi. Ona je kazala da podržava stav francuskih teoretičara koji smatraju da su kultura i društvo jedno te isto.
"Kada je u pitanju Crna Gora, samo u nekim naznakama mogu da vidim da postoji podkultura i subkultura, nešto što bi na neki način trebalo da poboljša i kvalitet života.Kod nas ponekad izviri nešto, ali nema trajanja, osim u nekim posebnim stilovima načina života", kazala je ona.
Profesorica sociologije je objasnila da razlog tome leži u turbulencijama a na ovim prostorim, “te zato što smo još uvijek nestruktuirano društvo”.
"Mladi ljudi su više okrenuti nekim drugim vrijednostima nego percepciji kulture, nedostaje im više kritičkog duha", rekla je Vujadinović.
Nema kulturnih punktova
"Jako je bitno da utvrdimo da smo mi jako spora sredina, ima nas malo i subkultura se gotovo i ne vidi. Još osamdesetih je bilo pravih malih remek djela, a do danas sistem nije napravio nikakav mehanizam da se to prepozna", kazao je Bojović.
"Tada (osamdesetih) je bilo bitno samo da ne pominješ njihova imena. Jer ništa drugo nisu razumijeli"
"Nepojmljivo je da grad koji ima preko 100 hiljada stanovnika nema 5-6 slobodnih kulturnih punktova. A samim tim kad nemate prostor da se izrazite vi ste u velikom problemu", objasnio je Bojović.
Đukić je pričao o radu SKC-a Studeks i, upoređujući stanje u socijalizmu 80-ih i demokratiji u razvoju danas, kazao kako su alternativni umjetnici imali iste probleme kao i danas, ali i nešto više slobode.
"Tada (osamdesetih) je bilo bitno samo da ne pominješ njihova imena. Jer ništa drugo nisu razumijeli", kazao je on.
On je nešto više od ostalih gostiju pričao o uticaju i odnosu crnogorskih političara prema kulturi, zaključivši da nije realno očekivati bitnije promjene kada je gradonačelnik Podgorice neko ko favorizuje grupu “Colonia”, a dok predsjednik DPS-a uživa u hitovima turbo folk zvijezda kao što je Jami.
Živka Nikolića slave oni koji su ga osporavali
Bojović je skrenuo pažnju na licemjerje ljudi iz vladajućeg sistema primjerom slavnog reditelja Živka Nikolića.
"Svi oni koji su ga svojevremeno osporavali danas prave tribine o njemu", kazao je on. Pored već pomenutog nedostatka podrške od strane sistema Bojović je naglasio da nikada nije bilo želje za kvalitetnim ujedinjenjem ljudi koji su stvarali subkulturu u Crnoj Gori.
On je zaključio da je sistem takav kakav jeste, a problem je van sistema - u neintegraciji ljudi koji bi trebalo da predstavljaju alternativu.
"Najteže je pokrenuti ljude na bazi entuzijazma, a bez entuzijazma nema subkulture", kazao je Bojović.
Konačan zaključak diskusije bio je da je subkultura mobilizatorski faktor u društvu, dok mejnstrim koketira sa političkim vrhom i amortizuje kreativnost i slobodu u Crnoj Gori.
Galerija
Bonus video:
