Moderan način života koji od najranijeg djetetovog uzrasta nalaže odrastanje u "prečistom" okruženju bez klica mogao bi biti jedan od uzroka razvoja najčešće zloćudne bolesti kod djece - akutne limfoblastične leukemije (ALL), smatraju britanski naučnici i vjeruju da bi ta informacija u dogledno vrijeme mogla uticati na spriječavanje razvoja bolesti.
Od ALL godišnje oboli oko 2.000 djece, a u bogatim zemljama broj se godišnje povećava za jedan odsto, što upućuje na to da bi jedan od njenih uzroka mogao biti moderan način života kakav vodimo, piše BBC.
Profesor Mel Grivs s londonskog Instituta za istraživanje karcinoma, koji je sproveo više od 40 godina istražujući dječiju leukemiju, tokom radnog vijeka prikupio je brojne dokaze koji upućuju na to da rak zahvata organe imunog sistema: koštanu srž, grudnu žlijezdu (timus) i limfne čvorove ako dijete u najranijim godinama života "nije bilo u dovoljnoj mjeri izloženo mikrobima i bakterijama".
A to, po njegovu mišljenju, znači da bi razvoj ove zloćudne bolest bilo moguće spriječiti.
Prema podacima koje je prikupio profesor Grivs, akutna limfoblastična leukemija je kombinacija genetskih mutacija i izloženosti organizma običnoj infekciji, nakon što je dijete prošlo "sterilnu" prvu godinu života.
"Već 40 godina proučavam leukemiju kod djece. Kroz to vrijeme izmijenile su se brojne stvari kada je posrijedi naše razumjevanje biologije, kao i liječenje ove bolesti. Danas se možemo pohvaliti podatkom da je oko 90 odsto slučajeva ALL kod djece izlječivo. Ali sve vrijeme mi se činilo da jedna karika nedostaje, ona koja bi nam objasnila zašto i na koji način se kod potpuno zdravog djeteta razvije leukemija i može li se ova vrsta karcinoma spriječiti", rekao je Grivs.
Naučnik je, uz pomoć kolega iz cijeloga svijeta s kojima je tokom dugogodišnje saradnje proučio niz ranije sprovedenih studija, objasnio da postoje tri stepena bolesti.
"Nespreman" imuni sistem
Prvi je, čini se, nezaustavljiva genetska mutacija koja se događa još u majčinoj utrobi, a zove se preleukemijski poremećaj ili mijelodisplazija.
Druga je nedovoljna izloženost mikrobima tokom prve godine djetetovog života zbog čega imuni sistem ne uspjeva da "nauči" kako ispravno i djelotvorno da se nosi s raznim biološkim prijetnjama.
I na kraju, u manjem broju slučajeva, obična infekcija podstiče drugu mutaciju koja obično rezultira imunološkim poremećajem i na kraju razvojem leukemije.
"Istraživanje upućuje na to da ALL ima jasan biološki uzrok i da ga aktivira niz infekcija kod djece sklone ovoj bolesti čiji se imuno sistem nije imao vremena da pripremi za odbranu organizma", smatra Grivs.
Ranije tvrdnje naučnika po kojima se leukemija povezivala sa izloženošću elektromagnetskim talasima ili sa zagađenjem okoline ili vazduha u potpunosti je neutemeljena, smatra profesor Grivs.
Svoja je zapažanja potkrijepio istraživanjima sprovedenim na životinjama. Ona su pokazala da se kod dijela životinja iz grupe koja je od dolaska na svijet uzgajana u gotovo sterilnim uslovima i bez izlaganja mikrobima, nakon izlaganja infekciji razvila leukemija.
Grivs je iznio i podatke po kojima je među djecom koju su majke duže dojile, djece sa starijim braćom ili sestrama, kao i one koja su pohađala vrtiće, zabilježen manji broj slučajeva ALL-a.
Londonski naučnik vjeruje da se sa ovakvim informacijama može nastaviti dalje prema mogućem spriječavanju razvoja leukemije kod djece. Smatra da je puno realnija perspektiva kreiranje preventivne vakcine koja oponaša zaštitni uticaj prirodnih infekcija u ranome detinjstvu.
Grivsova ideja zahtjeva dalja istraživanja, a dr Alasder Rankin, direktor britanskog humanitarnog udruženja "Bladvajz" kaže da "razvoj snažnog imunološkog sistema u najranijem detinjstvu smanjuje rizik od razvoja ove bolesti", ali istovremeno upozorava da "u ovome trenutku moderna medicina nema nikakav konačan način kojim bi spriječila razvoj akutne limfoblastične leukemije kod djece".
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Nature Reviews Cancer.
Bonus video:
