Prerano slanje djece u školu
Slanje djece što ranije u školu zvuči kao dobra ideja iz nekoliko razloga: razvijaju svoje moždane mišiće u ključnom trenutku razvoja kada rapidno brzo uče, socijalizuju se s drugom djecom i što je roditeljima ponekad i najvažnije - odsustvuju iz kuće nekoliko sati.
Možda će kukati što moraju rano da ustaju i rade domaći, ali zahvaliće nam kada budu stariji... ako budu stariji. Naime, opsežno 90-godišnje istraživanje je pokazalo da djeca koja ranije krenu u školu kraće žive.
Naučnici smatraju da je baš činjenica da se djeca u tom dobu tako brzo razvijaju razlog da je slanje dece u školu prerano potpuno pogrešna ideja. Velika je razlika između djeteta koje ima nepunih šest godina i deteta koje ima 6 ili 7 godina - u prosjeku su 7-godišnjaci veći, a 5-godišnjaci puno manje socijalno napredni. Ako ih stavite zajedno u istu učionicu vrlo će se teško povezati jedni s drugima.
Analizom života hiljada ispitanika od 1920-ih i nadalje, naučnici su otkrili da odbijanje druge djece, tj. svojevrsno bojkotovanje u dječjem dobu dovodi do doživotnih emocionalih problema, koji kasnije vode do nezdravog ponašanja, pa samim time i kraćeg životnog vijeka.
U zemljama kao što je Australija, Norveška i Velika Britanija, gdje je obvezan polazak u školu kad dete dostigne određeno doba, djeca rođena ljeti imaju manje šanse za dobre ocjene i odlazak na fakultet. I to samo zato jer su rođeni u pogrešno vrijeme.
Biti najstarije dijete znači umrijeti najmlađi
Ima nekoliko loših strana kada ste najmlađi sin - nasljeđujete već iznošenu odjeću, dobijete manje pažnje nego što su dobijala starija braća kada su bili vašeg uzrasta i živite u kući u kojoj skoro svako može da vas ispraši. Ali, uvijek im možete natrljati so na ranu da imate najmanje šanse da dobijete rak testisa.
Nedavna istraživanja su naime, pokazala kako stariji sinovi imaju puno veće šanse da obole od raka testisa nego njihova mlađa braća. Studija je analizirala više od milion muškaraca iz Danskog registra oboljelih od raka.
Zaključak istraživanja je da mlađa braća imaju čak 20 posto manje šanse da obole od raka testisa od većine muškaraca, a da prvorođeni sinovi imaju čak 25 posto veće šanse da obole od iste bolesti.
Teorija je ta da prvi sin dobija netaknutu maternicu i kupa se u većiim količinama estrogena. No, dobra vijest je da je stopa preživljavanja raka testisa 95 posto.
Druga studija kaže da prvorođena djeca imaju puno veće šanse da umru od srčanog udara. Slično istraživanje kaže kako prvorođena djeca imaju mnogo veće šanse za razvoj koronarne bolesti srca, i to važi podjednako i za muškarce i za žene. Od 348 oboljelih od koronarne bolesti srca uključenih u studiju, čak 49 posto su bili prvorođena djeca.
Što veća zadnjica duži život
Nedavno je jedna studija pokazala kako žene kruškolikog oblika tijela imaju manje šanse za oboljevanje od bolesti srca ili metabolizma. Ne radi se samo o nezdravoj ishrani i manjku fizičke aktivnosti, nego i o genetskim predispozicijama zbog kojih se kod nekih žena salo taloži na zadnjici i bedrima, umjesto na stomaku.
Dr Konstantinos Manolopoulos sa Univerziteta Oksford bavi se proučavanjem svojstava masti koja se taloži na području zadnjice, te je otkrio da salo na tom dijelu tela bolje apsorbuje masne kisjeline, te tako sprječava taloženje masti u krvim sudovima.
Skladno tome, Manoloupoulos zaključuje kako žene s "genom za veliku zadnjicu" imaju manje šanse za srčani udar. Osim toga, otkrio je i da masnoće koje se talože na donjoj polovini našeg tijela otpuštaju hormone koji se bore protiv bolesti kao što je dijabetes.
Prečesta putovanja avionom bi mogla da vas odvedu u grob
Svaki put kad letite avionom izloženi ste maloj dozi radijacije, ali iako je u malim količinama bezazlena, s vremenom se može nagomilati u vašem organizmu i povećati rizik obolijevanja od raka. Ukoliko ste mislili da ta radijacija ima veze sa skenerima koje većina velikih aerodroma koristi u bezbednosne svrhe, griješite. Naime, radi se o kosmičkoj radijaciji.
Većina te radijacije filtrira se prolazeći kroz atmosferu, no leteći na većim visinama više ste joj izloženi nego na tlu. Stručnjak za radijaciju Robert J. Beriš kaže da biste mogli da budete u opasnosti ukoliko leteite više od 135,000 kilometara godišnje. To posebno važi za osobe u čijem su opisu radnog mjesta česta putovanja avionom na velike udaljenosti.
Statistike pokazuju kako piloti i stjuardese imaju veći rizik od obolijevanja od zloćudnih bolesti od ljudi koji svoj posao obavljaju na čvrstom tlu.
Boravan na višim predjelima produžava život
Prema jednoj teoriji, na većim visinama ima manje kiseonika zbog čega naše tijelo postaje efikasnije zahvaljujući čemu duže živimo. Četverogodišnje istraživanje sprovedeno u SAD-u pokazuje da najveći očekivani životni vijek imaju stanovnici država Juta i Kolorado koje su dvije od 3 najviših država SAD-a.
Dr Bendžamin Honigman sa medicinskig fakulteta u Koloradu tvrdi kako tijelo pri manjim količinama kiseonika aktivira gene koji pojačavaju rad srca što u stvari smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Honigman vjeruje i kako život na većim visinama može da spriječi nekoliko vrsta raka, a to potkrepljuje podatkom da je u Koloradu najmanje oboljelih od raka debelog crijeva i pluća u SAD-u.
Pobožni ljudi žive duže
Vjerovali ili ne, u Kaliforniji postoji grad Loma Linda u kojem većina ljudi živi 10 godina duže od prosjeka. Poenta je u tome da su svi mahom članovi crkve Adventista sedmog dana, pa su redovno u crkvi. Slična je situacija sa svim ostalim religijama i ljudima koji često odlaze na religijske službe, međutim nauka još uvijek ne može do kraja da objasni zašto je to tako.
Prema jednoj teoriji, pobožni ljudi koji se često mole, pronalaze svoj unutrašnji mir, a samim time smanjuju nivo stresa što umanjuje rizik od visokog pritiska i ostalih bolesti kardiovaskularnog i u neurološkog sistema.
Luksuzan život u penziji može da vam ozbiljno ugrozi život
Većina ljudi mašta o tome kako će jedan dan imati dovoljno novca, pa da uopšte ne bi morali da rade. Možda i Vi o tome maštate, ali to bi moglo da vas pošalje prerano grob. Kada čovjek odluči da prestane da bude produktivan, isto odluči i njegovo tijelo.
Iako nas danas zbog ubrzanog života najviše ugrožava stres, može da nas ugrozi i besposlenost. Bez postavljanja ciljeva, naše tijelo se uspava i polako počinje da se gasi. Zato ljudi koji kasnije idu u penziju ili u njoj ostaju aktivni žive duže i zdravije, prenosi Dnevnik.
Bonus video:
