Festival Grad teatar, prvi put u svojoj četvrt vijeka dugoj tradiciji, održaće se u novom terminu, od 15. juna do 1. avgusta, a za ovogodišnje izdanje priprema se vrlo obiman program, koji čak u nekim djelovima prevazilazi prošlogodišnji, jubilarni. Ciklusi “Film i pozorište” sa tri pozorišna hita iz regiona, francuski ulični teatar, predstavljanje rada više crnogorskih stvaralaca, četiri nove produkcije - samo su dio tog programa, što je bio i povod za razgovor sa selektorom dramskog programa Markom Kenterom.
Pripreme za ovogodšnji program su okončane. I ove godine, kao i u nekoliko prethodnih, pripreme se vrše tiho, ali bez ikakvih potresa. Kako to postižete u vremenu “stezanja kaiša” naročito u kulturi?
- Grad teatar i mi kao njegovi najbliži saradnici unazad nekoliko godina istina je, vrlo tiho pripremamo realizaciju jednog dosta velikog i važnog projekta, koji samo može biti smjernica drugim, sličnim projektima. Sa jedne strane, iz godine u godinu podižemo nivo kvaliteta programa, što potvrđuju brojne nagrade i gledanost naših predstava. Deset sopstvenih predstava prošle i sedam ove godine, dovoljno govore sami za sebe. S druge strane, iz godine u godinu smanjujemo sredstva neophodna za dramski program festivala tako da ćemo, prateći zahtjeve osnivača Opštine Budva ali i opšte trendove za ovako zahtjevan i veliki dramski program imati na primjer smanjenje od više od 15 odsto samo u odnosu na prethodnu godinu.
Ovo što ste izjavili u prethodnom odgovoru je potpuno nepoznato javnosti. Štaviše, vrlo često Vas napadaju da trošite puno, a gradu dajete jako malo?
- Napadi, da budem otvoren, najčešće dolaze od osoba koje nikad nisu ni pogledale neku predstavu niti znaju razliku između tipa projekata koje mi radimo i onih koje rade neki sa kojima nas često porede. Nažalost, teze koje pominjete se umjesto u cilju podizanja kvaliteta programa koriste u sitno političke svrhe, što nije dobro.
Što se tiče toga da dajemo malo, ako se broj gledalaca u odnosu na period od prije nekih sedam-osam godina udvostručio, ako je porast broja produkcija u zadnjih pet godina bio preko pet puta, ako smo dobili veliki broj nagrada i uvažavanja, imamo prvu put stabilnost u realizaciji festivala i odlične kritike stručne javnosti i ako sve to nije dovoljno nekom kritičaru onda se ne može govoriti o njegovoj dobroj namjeri jer šta je drugo mjera festivala?
Ove godine se festival održava u novom terminu od 15. juna do 1. avgusta. Kako ste se na to odlučili na ovu krupnu promjenu?
- Razloga je puno. Nova poslovna politika u vidu zahtjeva osnivača da se donirani i podržani projekti izmjeste van špica sezone i da se “popune” termini u predsezoni i postsezoni su jedan od važnijih. Takođe, već godinama se suočavamo sa kritikama da nemamo dovoljan senzibilitet za potrebe turističke privrede. Pomjerajući se ka početku sezone mi izlazimo u susret tom, za nas važnom zahtjevu jer, na kraju krajeva, svi živimo od turizma. Danas je festival Grad teatar u pravom smislu i kulturni ali i turistički projekat broj jedan u Budvi i Crnoj Gori. Upravo ovim potezom želimo takođe da istaknemo da smo spremni da dokažemo da festival nije posjećen jer je u dobrom terminu, već zato što je najbolji pozorišni događaj u regionu.
Za ovogodišnji Festival ste opet predvidjeli veliki broj sopstvenih predstava. Zašto?
Postoji više razloga zašto smo se odlučili da i ove godine u program uvrstimo čak sedam produkcija. Prije svega sopstvene produkcije su najgledaniji projekti, nešto što se priprema ekskluzivno za Budvu i podiže nivo festivala. Takođe, ove godine smo po broju novih produkcija bez konkurencije najproduktivniji pozorišni centar kada su u pitanju festivali u ovom dijelu Evrope. Danas Grad teatar može prvi put da se bez problema “takmiči” po broju i zahtjevnosti produkcija sa najjačim pozorišnim kućama koje svoj rad obavljaju tokom cijele godine.
Danas Grad teatar može prvi put da se bez problema “takmiči” po broju i zahtjevnosti produkcija sa najjačim pozorišnim kućama
Koji projekat smatrate najvećim u ovoj godini?
- Pitanje je dosta teško kada se ima u vidu da imamo toliko svojih produkcija i puno gostovanja. Ipak, kako uvijek pretpostavljamo nove produkcije gostovanjima i reprizama, onda se odgovor krije negdje između predstava “Sluga dvaju gospodara” i “Ribarske svađe”, obje iz ciklusa Karla Goldonija. Siguran sam da će to biti svojevrsni hitovi, kako u Budvi tako i kasnije.
Predstave koje ste pomenuli režiraju dva mlađa crnogorska reditelja.To nije bio čest slučaj u prošlosti.
- Smatrao sam da je jednostavan recept uzeti najbolje reditelje i to i u ljudskom i u profesionalnom smislu. Možda prije toga uvijek u glavi moramo imati obavezu da smo mi budvanski i crnogorski festival kome je zadatak da promoviše ono najbolje što imamo. Ana Vukotić i Boris Liješević su bez konkurencije najbolji mlađi naši režiseri a možda bismo to mogli da kažemo i bez ove odrednice “mlađi”. Sve ono što njih lično i profesionalno karakteriše, izuzetan prethodni rad ali i imena koproducenata sa kojima ćemo realizovati ove projekte, daju nam za pravo da, neskromno i unaprijed, očekujemo dosta siguran rezultat.
Bonus video:
