Namjernih prekida trudnoće kod maloljetnica do 17 godina bilo je 12 tokom ove i prošle godine, a prekida trudnoće kod maloljetnih pacijentkinja u trudnoći većoj od 10. nedjelje, ukupno je bilo dva, podaci su Kliničkog centra Crne Gore.
“Određeni broj arteficijalnih prekida trudnoće do 10. nedjelje obavlja se u privatnim zdravstvenim ustanovama zbog specifičnosti starosne dobi i intervencije”, navodi ginekolog akušer dr Ivan Đukić iz KCCG.
Sagovornici “Vijesti” upozoravaju da prekid trudnoće na mladom uzrastu može da ostavi trajne posljedice po psihofizičko zdravlje.
O tome kakav uticaj na psihičko zdravlje mlade djevojke može imati abortus mr psihologije Bojana Miletić kaže kako do sve većeg broja maloljetnickih trudnoća dolazi jer mladi veoma rano stupaju u seksualne odnose za šta nijesu dovoljno psihički spremni, a o upotrebi brojnih dostupnih kontraceptivnih metoda i ne razmišljaju.
“Život, do tada bezbrižnog tinejdžera, preko noći se promijeni. Kada dođe do trudnoće, koja je, razumije se, u tom dobu neželjena, kod djevojaka se u startu javlja panika i strah od reakcije okoline, prije svega roditelja”, navodi Miletić.
Napominje da za samostalnu odluku o daljim postupcima djevojke nijesu dovoljno zrele, zbog čega je neophodno da se povjere roditeljima, a za to se većina teško odlučuje.
“Često se dešava da djevojke zbog straha ne razgovaraju o tome sa roditeljima koji za trudnoću saznaju tek u poodmaklom stadijumu, što je veoma stresno za cijelu porodicu i smanjuje broj mogućih ishoda”, navodi ona.
Miletić kaže da sam prekid trudnoće kod tinejdžerki može, a i ne mora ostaviti fizičke i psihičke posljedice.
“U suštini, kada je trudnoća neželjena, nakon abortusa se najčešće javlja olakšanje, ali i osjećaj krivice, tuga, pa čak i depresija, što je opet individualno i zavisi od brojnih drugih faktora, a jedan od značajnijih je stav roditelja”, kaže Miletić, napominjući da su ozbiljnije posljedice rijetke.
Ona ističe da neka istraživanja pokazuju da namjerni prekid trudnoće sam po sebi ne nosi značajne rizike po mentalno zdravlje, već da je neželjena trudnoća ta koja ima negativan uticaj.
Pored psihičkih posljedica, abortus kod maloljetnica može da ostavi fizičke posljedice.
“Može doći do povrede unutrašnjih polnih organa, krvarenja, malokrvnosti, infekcija, mogu se aktivirati upalni procesi koji mogu opet dovesti do hroničnog upalnog procesa. Jedna od posljedica je što kasnije može doći do otežanog začeća, pa i steriliteta, a to je najveća komplikacija koja se može javiti kod takvih intervencija”, kaže ginekolog akušer Ranko Medan.
Njegova preporuka je da mlade djevojke ne stupaju jako rano u seksualne odnose, kako kaže, upravo zbog komplikacija koje mogu da se dese.
”Zbog fizičke, tjelesne, biološke nezrelosti organizma. Prije punoljetstva ni imunitet organizma nije na nivou na kome je potreban da bude”, kaže dr Medan.
Na pitanje koja bi bila donja granica preporučljiva za ulazak u seksualne odnose, kaže da bi to bilo 19 godina.
Ako, ipak, dođe do seksualnih odnosa najbolja zaštita je, kaže dr Medan, prezervativ.
Nedovoljno informisani o rizicima
“Život mladih u današnje vrijeme nije nimalo jednostavan”, navodi Miletić. Smatra da su uskraćeni u pogledu seksualnog obrazovanja, nedovoljno informisani o rizicima koje nosi upuštanje u rizične seksualne odnose, jer u našoj, još uvijek konzervativnoj sredini, roditelji nijesu spremni da o tome razgovaraju sa svojom djecom, u školama, kako navodi, ove teme takođe nijesu zastupljene, a s druge strane “putem medija im se plasira potpuno drugačiji trend koji, pored ostalog, podrazumijeva i promiskuitetno ponašanje”.
Bonus video:
