Ustavni sud Crne Gore ukinuo je presudu Vrhovnog suda od 6. juna 2009. godine, kojom je zbog teksta iz 2004. godine odlučeno da publicista Andrej Nikolaidis i nedjeljnik "Monitor" reditelju Emiru Kusturici treba da isplate 12.000 eura "na ime duševnih bolova zbog povrede ugleda, časti, slobode i prava ličnosti".
Vrhovnom sudu naloženo je da ovaj predmet vrati na ponovni postupak, a ovakva odluka Ustavnog suda biće objavljena u službenom listu.
Sudija izvjestilac Miodrag Iličković kazao je da nakon razmatranja navedenih presuda, Ustavni sud je ocijenio da je prvostpeni sud analizom navoda tužioca Kusturice, sadržine teksta i sprovedenog dokaznog postupka napravio jasnu razliku između činjenica i mišljenja - vrijednosnih sudova. Iličković je rekao da je u tom kontekstu sud ocijenio činjenicu da je tužilac filmski reditelj, poznat svom radu u toj oblasti, ali i po izjavama o političkim pitanjima, dok je autor teksta Nikolaidis pisac, novinar, kritičar, koji je reagovao na politička, nacionalna vjerska i istorijska gledišta koje je tužilac iznosio o tragičnim zbivanjima na prostoru nekadašnje jugoslovenske Republike BiH, a primarno na članak objavljen u francuskom listu "Le Figaro".
"Ustavni sud ocjenjuje da je prvostepeni sud svoju odluku zasnovao na prihvatljivoj analizi relevatnih činjenica i okolnosti koje su od važnosti, o čemu je dao obrazloženje dovoljno u smislu Ustava Crne Gore i Evropske konvencije o ljudskim pravima", kazao je Iličković, podsjećajući da je Kusturica u tužbi Osnovnom sudu u Podgorici tražio da se na ime duševnih bolova isplati iznos od 100.000 eura sa kamatom od podnošenja tužbe do isplate.
"Viši i Vrhovni sud su zaključili da sadržaj i naslov osporenog teksta vrijeđaju čast i ugled Kusturice, da navodi kojima se reditelju imputira da je '... glup, ružan i pokvaren', da je 'davao alibi za svakog ubijenog Muslimana u Bosni', da ' mnogo od onoga što je stekao duguje upravo magarcima', ne mogu tumačiti kao vrijednosni sudovi, već se njima uz veći stepen pretjerivanja i dozu poruge vrijeđa čast i ugled tužioca. Ustavni sud smatra da se navedeni stavovi ne mogu smatrati činjenicama čija se istinitost ili neistinitost mogla utvrđivati u postupku, nego da se radi o vrijednosnim sudovima. To znači da se na konkretni slučaj nije mogla primjeniti odredba zakona o medijima koja se upotrebljava kada se radi o prenošenju neistinitih činjenica, a ne nečijih vrijednosnih ocjena", smatra Iličković.
On je ocijenio da se u konkretnom slučaju "dva Ustavom garantovana prava - pravo na slobodu izražavanja i pravo na privatnost, čast i ugled nalaze u koliziji".
"Međutim, očigledno je da Viši i Vrhovni sud to odmjeravanje ne samo da nisu izvršili, nego su potpuno ignorisali okolnost da su u ovom slučaju podnosiocu ustavne žalbe koristili svoje Ustavom zajamčeno pravo na slobodu mišljenja i izražavanja. Time što nijesu vodili računa o značaju, sadržaju i grnaicama prava na slobud izražavanja, a upustivši se jedino u utvrđivanju 'karaktera i istinitosti' tvrdnji iznijetih u tekstu, Viši i Vrhovni sud su dvojim presudama povrijedili jedno ustavom garantovano pravo, koje ima dalekosežni značaj za demokratski poredak", zaključio je Iličković.
Porodični zakon je ustavan
Sud nije prihvatio inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbe člana Porodičnog zakona, koju je podnio Jovan Kojičić navodeći da je Ustav pobijeđen jer zabranjen je svaki vid diskriminacije, što osporena odredba kojom homoseksualni vanbračni parovi nemaju ista prava kao heteroseksualni jasno diskriminišu.
Sudija izvjestailac Desanka Lopičić kazala je da se Zakonom ne narušavaju ustavni principu jer se odnosi jednako na sve građane u istoj pravnoj situaciji, i ne stvara nejednakost u ostvarivanju prava iz vanbračne zajednice.
"Ustavom je dato ovlašćenje zakonodavcu da definiše bračnu zajednicu i uredi prava odnosa muškarca i žene u braku i vanbračnoj zajednici. Mišljenje podnosioca inicijative o mogućem drugačijem zakonskom uređivanju ovih pitanja nije ustavnopravno relevatno za ocjenu saglasnosti sa Ustavom osporene odredbe Zakona. Sa ustavnopravno aspekta bitna je samo saglasnost konkretnog zakonskog rješenja s mjerodavnim odredbama Ustava", kazala je Lopičić.
O RTCG kasnije
Sud je zastao sa postupkom odlučivanja ustavnosti i zakonitosti kolektivnog ugovora RTCG, koji su zaključili Savjet tog preduzeća, generalni direktor i reprezentativna sindikalna organizacija. Sudija Iličković pojasnio je da je Savjet RTCG na rješenje o pokretanju postupka pred Ustavnim sudom odgovorio da je u toku donošenje novog Kolektivnog ugovora i Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta u RTCG, koji će biti usaglašeni sa stavovima suda.
"Predložili su da Ustavni sud zastane sa postupkom odlučivanja u ovom predmetu u roku od devedeset dana, što smo i prihvatili", kazao je Iličković.
Bonus video:
