Projekat za prvi arheološki park u Crnoj Gori, koji je predviđen na lokalitetu Mirište u Petrovcu, predviđa oko 800.000 eura. Nacrt projekta je finansirala opština Budva, a ukoliko bi se obezbijedio pomenuti iznos novca, Crna Gora bi ove godine mogla da lokalitet Mirište privede namjeni.
Koliko bi i zašto to bilo značajno za arheologiju za “Vijesti “ je govorila direktorica Centra za arheološka istraživanja Lenka Saveljić-Bulatović.
"Veliki zaštitni i istraživački arheološki radovi izvedeni su između 2005. do 2011. godine na lokalitetu Mirište, a osim arheoloških istraživanja rađena je i konzervacija.
Na tom prostoru imamo spoj prirodne i kulturne baštine i bilo ga je potrebno otrgnuti od okolnih građevina jer je bio napadnut njima sa svih strana.
Ambicije su nam da taj lokalitet privedemo namjeni, odnosno da ga pretvorimo u prvi arheološki park u Crnoj Gori. To bi bilo izuzetno značajno, jer se ne možemo baviti samo golom naukom, već moramo težiti dobijanju profita koji bismo upotrijebili za dalja arheološka istraživanja", kazala je Saveljić-Bulatović.
Uz izvanredan mozaički tepih, kako je kazala ona, arheološkim iskopavanjima je otkrivena veoma dobro očuvana arhitektura rimske vile.
"Na lokalitetu Mirište se nalazi rimska vila iz četvrtog vijeka, koju ne možemo podvesti pod kategoriju “rustika”. Vila je pravougaonog oblika i imala je puno prostorija sa mozaikom, kupatila i prostorije za prijem gostiju, a prostire se na oko 1.150 kvadratnih metara.
To je jedna impozantna vila koja je imala tri nivoa, a istraživanja pokazuju da je u jednom momentu u četvrtom vijeku zamro život u toj vili i da je došlo do prenamjene djelatnosti tog objekta", ispričala je Saveljić-Bulatović, objašnjavajući da se na osnovu arheoloških nalaza, vidi da je dio objekta transformisan u proizvodni centar maslina, na šta upućuju kade za spremanje ulja i ostaci mlina za mljevenje maslina.
Ona je istakla da bi ovaj lokalitet bio izuzetno interesantan za transformaciju u arheološki park, te da je opština Budva platila izradu projekta, ali da još treba regulisati imovinsko pravne odnose, s o obzirom na to da dio lokaliteta zalazi u privatne posjede.
"Kada se regulišu imovinsko-pravni odnosi s vlasnicima zemljišta, a izvjesno je da hoće jer su vlasnici raspoloženi za to, i uz njihovo veliko razumijevanje smo uspjeli da zaštitno istražimo objekat, onda ostaje na Opštini Budva da kada bude imala sredstava i mogućnosti pokrene realizaciju ovog projekta.
Takođe, kada se riješe imovinsko-pravni odnosi, mi ćemo sa projektom arheološkog parka moći da konkurišemo i za novčana sredstva kod evropskih fondova", objasnila je Saveljić-Bulatović, ističući da što se tiče konzervacije sve je skoro zaokruženo i da ukoliko bi se našla sredstva, Crna Gora bi tokom ove godine dobila arheološki park, koji ne samo što bi taj lokalitet priveo namjeni u turističke svrhe već bi bio reper za sve ostale arheološke lokalitete koje treba oživljeti i staviti u funkciju.
Takođe, kulturna slojevitost ovog lokaliteta je izuzetno interesantna ne samo za arheologiju već i za mnoge druge nauke, te se lokalitet u cjelosti može sagledati jedino multidisciplinarnim postupkom.
Po kazivanju mještana na ovom arheološkom likalitetu boravila je austougarska vojska koja je dodatno oštetila arhitekturu i mozaičke podove, a neke djelove od njih odnijela u nepoznatom pravcu.
"Kasnija arheološka istraživanja potvrdila su prisutnost te vojske, jer je uz arheološke ostatke, pronađena municija sa urezanim datumom 1915. godine, vojnički pribor za jelo, kao i jedna medalja sa likom austro-ugarskog prestolonasljednika nadvojvode Ferdinanda", rekla je Saveljić-Bulatović.
Saveljić-Bulatović se osim Mirišta, osvrnula i na par značajnih projekata koje je Centar za arheološka istraživanja realizovao u 2011. godini.
"Za projekat arheološke karte smo arheološki istražili opštine Danilovgrad i Cetinje i taj posao smo jako dobro obavili, ali smo morali putem javnih nabavki tražiti pomoć arheologa iz inostranstva. Nažalost, nalazi pokazuju da je jako puno arheoloških lokaliteta devastirano i nezaštićeno i potrebna je hitna intervencija na tim lokalitetima.
To nije samo slučaj sa ove dvije opštine, već smo takvu situaciju zatekli u svim gradovima Crne Gore i potrebne su hitne intervencije na tim nalazištima. Kako je Crna Gora bogata arheološkim nalazištima za takve intervencije je potreban ogroman novac koji bi teško mogla da isfinansira jedna Njemačka, a kamoli Crna Gora.
Zato moramo voditi računa da se tu odrede prioriteti i da se ono što je najugroženije počne sanirati", ističe Saveljić-Bulatović.
Osim arheološke karte rađena su još dva značajna projekta, jedan sa ruskom akademijom nauka i akademikom Derebjankom.
"Sa Rusima smo radili istraživanja na Bioču i Trulici. Taj projekat su finansirali oni i na radost arheologije Crne Gore će se nastaviti i sljedećih godina.
Sa Amerikancima radimo istraživanja Crvene stijene i što se tiče ovog istraživanja imali smo problem tehničke prirode koji nam je usporio istraživanja, preciznije pojavila se stijena koja je bila prepreka da bi se došlo do kulturnog sloja, tako da je to istraživanje obavljeno u dvije kampanje, jedna u avgustu, a jedna u oktobru", kazala je Saveljić-Bulatović.
Za Mirište potrebno deset puta manje sredstava
Lenka Saveljić-Bulatović je poređenja radi navela primjere Austrije, Italije, Slovenije, Njemačke sa čijim rukovodiocima izvođenja radova na arheološkim parkovima se susrela na Okrugloj mizi u Sloveniji.
"Sa rukovodiocima izvođenja radova na arheološkim parkovima pomenutih zemalja srela sam se na Okrugloj mizi u Sloveniji i ja sam predstavila projektat arheološkog parka Mirišta, za čiju realizaciju su potrebna deset puta manja sredstva u odnosu na arheološke parkove ovih zemalja.
Naš projekat Mirišta nije ni po izgledu ni po namjeni lošiji od njihovih, čak im je naš projekat privukao veliku pažnu", istakla je Saveljić-Bulatović.
Bonus video:
