Ubistvo crnogorskog državljanina rođenog u Johanesburgu Gorgija (Đorđa) Darmanovića u nedjelju, 6. maja, u Beogradu, ponovo u fokus crnogorske i srpske javnosti stavlja mafijaške obračune u Srbiji u kojima su žrtve ili osobe iz Crne Gore ili osobe koje se povezuju sa njom.
Gorgije Darmanović ubijen je usred bijela dana u prometnom dijelu Novog Beograda, a na njega je pucao nepoznat napadač. Očevici navode da su bila dvojica napadača, da su pobjegli na skuteru i da je uslijedila potraga za njima u policijskoj akciji "Vihor".
Za ubijenog Darmanovića se tvrdi da je povezan sa južnoafričkim podzemljem, da je bio izvor informacija o poreskim aferama bivšeg predsjednika Južnoafričke Republike (JAR) Džejkoba Zume koji je u februaru ove godine podnio ostavku pošto je prethodno optužen za korupciju, a mediji prenose i da je navodno radio za južnoafričke tajne službe.
Nema zvanične potvrde iz policije o povezanosti ubijenog sa narko mafijom u JAR. Ovo ubistvo se dogodilo neposredno poslije ubistva Milana Đuričića u Johanesburgu krajem aprila, inače osuđenog, odbjeglog ubice poznatog beogradskog mafijaša i ratnog profitera Željka Ražnatovića Arkana (ubijenog u januaru 2000. u Beogradu). Za sada je nepoznato da li su te dvije likvidacije povezane, kao i da li su dio obračuna crnogorskih mafijaških klanova koji se događaju u posljednje vrijeme na beogradskim ulicama i u kojima stradaju i nedužni prolaznici.
Policija Srbije se za sada nije oglasila niti je odgovorila na pitanja Radija Slobodna Evropa u vezi sa tom likvidacijom. Ni na dopis Radija Slobodna Evropa (RSE) Upravi crnogorske policije sa pitanjem da li je on u Crnoj Gori bio tretiran kao bezbjednosno interesantna osoba, da li je imao neke aktivnosti u Crnoj Gori i da li su od bezbjednosnih agencija i policije Srbije ili eventualno drugih zainteresovanih država dobijali i razmjenjivali informacije o Darmanoviću, nismo dobili odgovor do slanja ovog izvještaja.
Bespoštedni rat dva kotorska klana - tzv. Kavačkog i Škaljarskog - tri godine bjesni ne samo u Crnoj Gori već i u regionu i koji je za sobom ostavio 24 žrtve.
Zašto država, ni u Crnoj Gori ni u Srbiji, ne uspijeva da udari u glavu mafijaške hobotnice?
Za Aleksandra Zekovića iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije u Podgorici to je posljedica zapostavljenog problema za šta su, kako ističe odgovorne bezbjednosne službe u obje države:
"Možemo konstatovati da su bezbjednosne strukture i Crne Gore i Srbije u ranijem periodu jako zapustile ovaj problem i ovo pitanje i da je sve ovo što se danas dešava i proteklih godina posljedica jednog krajnje, rekao bih ekstremno zapuštenog bezbjednosnog, političkog i društvenog problema. Tolerancija koja je bila u punoj mjeri izražena prema kriminalnim strukturama i njihovim aktivnostima, u mnogim slučajevima čak i veoma vidljiva veza između političkog establišmenta, odnosno donosilaca odluka, policijskih struktura sa licima iz podzemlja, itekako su doprinijeli da se taj problem i po intenzitetu i po širini postavi ovako kako on jeste danas", komentariše Zeković.
Saša Đorđević iz Beogradskog centra za bezbjednost kaže za RSE da kriminalne grupe dvije države povezuje trgovina narkoticima i da je, između ostalog, problem u nedovoljnoj saradnji policija dvije države:
"Ovaj događaj ukazuje da Crna Gore i Srbija još uvijek nemaju rješenje za sve brojnije okršaje mafijaških klanova. Kada visoki zvaničnik koji se nalazi na čelu Ministarstva unutrašnjih poslova (Srbije), u okviru koga se nalazi policija, kaže da Srbija neće da bude poligon unutarcrnogorskih mafijaških obračuna, objavljujući rat mafiji, a obračuni između klanova se dešavaju i dalje, njihov intenzitet ne opada, onda se stvarno čini da policija ne može efikasno da riješi ovaj problem", ocjenjuje Đorđević.
Đorđević kaže da građani u Srbiji i Crnoj Gori ne znaju da li i koliko srpska i crnogorska policija sarađuju na operativnom nivou, što je ključno. Podsjeća da su se ministri dvije države sastali posljednji put prije gotovo godinu dana. Političari i policajci bi trebalo, kaže naš sagovornik, da blisko sarađuju.
"Drugi problem je što ni u jednoj ni u drugoj državi nemamo sudske epiloge za slučajeve organizovanog kriminala", kaže Đorđević i potvrdno odgovara na pitanje da li je Beograd za crnogorsku mafiju neka vrsta "sigurne kuće" u kojoj traže utočište, pa se zbog toga obračuni prenose iz crnogorskih gradova na ulice glavnog grada Srbije.
Đorđević dovodi u pitanje ocjenu političara da je visok nivo bezbjednosti u Srbiji.
"Od avgusta 2016. godine građani Srbije slušaju pucnjavu iz automobila i motora u pokretu, eksplozije auto bombi u blizini škola u centru grada, u blizini suda, gledaju snimke oružja nađenog u blizini kuće predsjednika, gledaju snimke brutalnog prebijanja, policijske opsade zgrada, proteste policajaca i vojnika….", navodi Đorđević.
"I što je najgore", naglašava "i sami građani su potencijalne žrtve uličnih okršaja".
"Na primjer, u obračunu klanova u Krunskoj ulici (centar Beograda) prošle godine povrijeđena je jedna djevojka, slučajna prolaznica. U takvom okruženju je normalno da građani budu zabrinuti, što je potvrdilo i nedavno istraživanje Centra za bezbjednosnu politiku", kaže Đorđević.
Zabrana ulaska kriminalcima iz Srbije u Crnu Goru i obrnuto nije dovoljno rješenje, smatra Aleksandar Zeković iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije u Podgorici.
"Nije, jer će kriminalne strukture za svoje obračune i osvete naći i regrutovati egzekutore u samim tim zemljama i realizovaće ih. Ja ne bih rekao da je to dovoljan vid saradnje. Ona mora biti produbljena. Čak je bilo najavljeno formiranje nekih zajedničkih operativnih timova koji će se baviti tim pitanjima ali nekako je sve to stalo u domenu retorike, dnevne politike. Nije se nikada pristupilo daljem stručnom i profesionalnom produbljivanju svih tih najava", podseća Zeković.
Crna Gora i Srbija, naglašava, "moraju da unaprijede svoju saradnju jer su njihovi bezbjednosni problemi kada govorimo o kriminalnim strukturama jako slični i da su često finansirani iz istih izvora."
Prema podacima Crne knjige, baze mafijaških ubistava koju su izradili Mreža za istraživanje kriminala i korupcije KRIK i Radio Slobodna Evropa, od 110 ubistava koja su izvršena u Srbiji i Crnoj Gori od 2012. do danas u svega šest slučajeva je donijeta pravosnažna presuda, dok su počinioci nepoznati u 81 slučaju.
Bonus video:
