Zaštita pokretnih i nepokretnih kulturnih spomenika mogla bi biti na kvalitetnijem nivou, a budžet za otkup muzejskih predmeta veći, jer se kulturno blago nepovratno iznosi iz Crne Gore, kaže dobitnik ovogodišnje nagrade "19. decembar" etnolog Vladislav Ivanović.
"Naš odnos prema starinama i kulturnom blagu morao bi biti drugačiji. Na primjer, dio bedema utvrđenja Žabljaka Crnojevića se urušio, dok se manastirski kompleksi na Skadarskom jezeru, decenijama zapušteni, posljednjih godina obnavljaju, a bilo bi dobro i da se struka i nauka konsultuje u obnovi.
Ivanović je kazao da se posao muzejskih stručnjaka ne vrednuje na pravi način
"Pokojnici su sahranjivani u zgrčenom stavu-položaj fetusa, odnosno rađanja, stalnog obnavljanja i vječnog života. Takođe, seoska naselja Skadarskog jezera svrstavaju se u vrh narodnog graditeljstva Balkana. Tokom 18. i 19. vijeka ustanovljen je specifičan tip jezerske kuće- jednospratni objekti, zidani dobro tesanim kamenom sa krovom na dvije vode pokriven ćeramidom", rekao je Ivanović.
Ivanović je autor monografije "Skadarsko jezero kulturno i prirodno blago" u kojoj je u jednom rukopisu, prvi put, sabrana bogata i burna istorija podgoričko-skadarskog basena od rukotvorina sa arheološkog nalazišta sa Bioča, nalazišta iz bronzanog perioda u Matagužima, keramike i stakla sa Duklje, do spomenika iz perioda dinastija Vojislavljevića, Zete-Nemanjića, Balšića i Crnojevića.
Posao muzejskih stručnjaka ne vrednuje se na pravi način, kaže, i napominje da su to „nevidljivi“ poslovi za širu javnost.
"Nekako se više pažnje poklanja galerijskoj aktivnosti, dok mi radimo na očuvanju kulturnog blaga za sljedeće generacije daleko od javnosti i kritike, i samo jednom ili dva puta bljesnemo u radnom vijeku. Zato mi je i draga nagrada “19. decembar”, kako zbog kolega, tako i zbog naše profesije", rekao je Ivanović.
Bonus video:
