Ono što su mnogi pretpostavljali sada je i naučno dokazano - osobe koje život provedu kao slabo plaćeni radnici žive kraće. Statistike već godinama pokazuju da Njemci žive sve duže, no to se ne odnosi na one koji zarađuju ispod prosjeka.
Iz odgovora Bundestaga na pitanje koje je uputila Ljevica o životnom standardu siromašnijih slojeva društva, proizilazi da radnik sa nižim primanjima prosječno doživi 75,5 godina starosti. Prije 10 godina siromašni radnici su u prosjeku živeli dvije godine duže. Trend je najizraženiji u (siromašnijem) istočnom dijelu zemlje.
Istovremeno, životna starost građana sa prosječnim primanjima nije se mijenjala, dok boljestojeći žive u prosjeku još duže. Kao radnici sa nižim primanjima u statistiku ulaze oni koji zarađuju manje od tri četvrtine prosječnog ličnog dohotka u Njemačkoj. Prosječna godišnja zarada u Njemačkoj je, prema Sekretarijatu za penziono osiguranje za 2011. iznosila 30.268 eura (bruto).
Za stranku Ljevice ovi podaci su alarmantni i predstavljaju jasan argument protiv podizanja starosne granice za odlazak u penziju na 67 godina. Zagovornici podizanja starosne granice dosad su se uglavnom pozivali i na sve duži i duži životni vijek građana.
Matias Birkvald iz stranke Ljevica smatra da takve tvrdnje "nemaju veze sa realnošću". "Odlazak u penziju sa 67 godina nije ništa drugo nego masovni program za smanjenje penzija koji posebno teško pogađa osobe sa manjim primanjima i radnike koji su podvrgnuti teškim fizičkim naporima", izjavio je Birkvald za njemački državni radio "Dojče vele".
Kritičari podizanja granice za penzionisanje, takođe, navode da je i procenat starijih od 60 godina koji su još zaposleni nizak i da je u padu već nekoliko godina unazad.
Trenutno je svega nešto više od četvrtine (26,4 odsto) starijih od 60 godina radno aktivno. Udio onih koji su zaposleni puno radno vrijeme je još niži i iznosi 18,7 procenata. Stranke koje kritikuju podizanje starosne granice, među kojima je osim stranke Ljevice i najveća opoziciona Socijaldemokratska stranka Nemačke smatraju da odlazak u penziju sa 67 godina dolazi u obzir tek u trenutku kada više više od 50 odsto građana i iznad 60 godina starosti bude zaposleno.
Bonus video:
