Velikan kinematografije Živko Nikolić, rođen je prije 70 godina u Ozrinićima, a prije 10 je umro u Beogradu.
Tekuća 2011. godina je izgleda mogla da bude veoma inspirativna kako bi se podsjetili stvaralaštva jednog od najcjenjenijih reditelja sa ovih prostora. Dok se u Crnoj Gori još uvijek nije organizovala ni jedna manifestacija u čast tog umjetnika, u Srbiji se desetogodišnjica smrti Živka Nikolića već obilježava retrospektivom dokumentarnih i igranih filmova u muzeju Jugoslovenske kinoteke, a u okviru Festivala autorskog filma održan je filmski omaž Nikolićevom stvaralaštvu.
Sponzor događaja su bile crnogorske “Plantaže”.
Iz Ministarstva kulture Crne Gore su “Vijestima” kazali da će obilježiti desetogodišnjicu smrti Živka Nikolića, ali da će o tome blagovremeno obavijestiti javnost...
Nove kopije filmova
Andro Martinović je ispred Crnogorske kinoteke kazao da će u čast Živka Nikolića biti organizovano prikazivanje njegovih pet kratkih dokumentarnih filmova u objektu Banja, u Podgorici.
"Opredijelili smo se za program “Legenda o Živku” u kojem ćemo predstaviti pet njegovih kratkih dokumentarnih filmova"
"Ima neke patetične kalkulacije u tom sjećanju na ljude od značaja za našu kulturu samo prilikom obilježavanja neke godišnjice. Crnogorska kinoteka je učinila važan korak u osiguranju da filmovi Živka Nikolića budu prisutni u našoj sredini, tako što je napravila nove kopije najvećeg dijela njegovih igranih i dokumentarnih filmova, rekao je Martinović.
"Nažalost, zbog nedostatka bioskopske sale, nijesmo u mogućnosti da ih na pravi način prezentujemo u ovom povodu, ali smo se zato opredijelili za program 'Legenda o Živku' u kojem ćemo predstaviti pet njegovih kratkih dokumentarnih filmova koji su, zbog forme, manje zastupljeni u javnim prikazivanjima",.
Uticaj Lubarde i Rembranta
Živko Nikolić je govorio da su na njega veliki uticaj izvršili poznati slikari poput Lubarde, kao i Rembranta. Lubarda po jednoj ambijentaciji i pretvaranju te ambijentacije u znak, u nešto što je riječ, možda čak i simbol. A Rembrant jednim osjećajem dramatike unutar slike. To mu se, iako se bavio filmom a ne slikarstvom, činilo veoma bliskim.
Kritičari smatraju da je filmski opus Živka Nikolića nikao iz mitski izdvojenih predjela, iz ruralne crnogorske tradicije u kojoj je i vrijeme na izvjestan način "okamenjeno" i obustavljeno. Fascinacija autora obredima i mitskim nasljeđem vlastite postojbine, je bez sumnje, postala duboka i trajna.
Jedan od najoriginalnijih opusa
Mladi crnogorski reditelj Branislav Milatović je istakao da je uz Sašu Petrovića i Emira Kusturicu, Živko Nikolić svakako spada u najznačajnije filmske stvaraoce na prostoru bivše Jugoslavije.
"U autorskom smislu on je napravio jedan od najutentičnijih i najoriginalnijih opusa, rekao bih, ne samo u modernoj jugoslovenskoj već i u evropskoj kinematografiji", kaže Milatović.
"Živko Nikolić je postavio kvalitetnu filmsku podlogu mlađim filmskim autorima koji će svoje filmove stvarati u Crnoj Gori"
Mladi reditelj podsjeća da su Nikolićevi dokumentarni filmovi pobjeđivali na najprestižnijim festivalima dokumentarnog filma (Krakov, Oberhauzen, Beograd), što ga ubraja u vjerovatno najkompletnijeg jugoslovenskog reditelja.
"Oslanjajući se u svojim filmovima na obred i ritual kao dva glavna elementa crnogorskog duhovnog nasljeđa, Živko Nikolić je postavio kvalitetnu filmsku podlogu mlađim filmskim autorima koji će svoje filmove stvarati u Crnoj Gori. Živko Nikolić predstavlja najznačajniju ličnost crnogorskog filma, a crnogorsku kinematografiju možemo posmatrati prije i poslije ovog velikog filmskog autora", rekao je Milatović.
Rušio lažne predstave o društvu
Živko Nikolić je bio dostojanstven i veoma hrabar čovjek. Često je bio meta političkog establišmenta i ljudi koji su željeli da sačuvaju lažnu predstavu o društvu, a koju je Živko vješto rušio u svojim filmovima.
Dobitnik je tridesetak nagrada na našim i međunarodnim festivalima
Rođen je 29. novembra 1941. u Ozrinićima kod Nikšića. Pohađao je umjetničku školu u Herceg Novom, a Akademiju za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu. Upisao je glumu, ali se cijelog života bavio režijom.
Dobitnik je tridesetak nagrada na našim i međunarodnim festivalima, među kojima se izdvajaju: "13. jul" Republike Crne Gore, Zlatne medalje 1976. i 1981. godine i Srebrne medalje "Beograd" 1972. i 1974. godine, Srebrnog zmaja u Krakovu 1975. godine, Srebrne nagrade u Moskvi 1984. godine.
Na festivalu jugoslovenskog dokumentarnog i kratkometražnog filma dobio je Povelju za životno djelo.
Bonus video:
