Žene su vjekovima označavane kao "nježniji pol", ali kada je u pitanju borba sa bolestima i infekcijama, mnogo su robusnije od muškaraca, rezultati su istraživanja naučnika sa univerziteta u belgijskom Gentu.
Izgleda da je majka priroda ženama dala vrhunski imuni sisitem, koji im omogućava da odbijaju klice sa kojima se muškarci s teškom mukom nose.
Prema istraživanju, nježniji pol je genetski programiran da se bolje odupre infekcijama i raku, a ima i rezervni sistem sigurnosti za borbu protiv bolesti. Otkriće sugeriše da muškarci koji se redovno žale na "muški grip", možda i ne pretjeruju nakon svega.
Tajna jačeg imuniteta žena leži u ključnim biološkim razlikama među polovima. Žene imaju dodatan primjerak ženskog X hromozoma, dok muškarci imaju samo jedan, i to mnogo manji Y hromozom.To znači da žene imaju veći pristup molekulama mikroRNA, koje su kodirane na X-hromozom. Ti maleni nizovi ribonukleinske kiseline smatraju se glavnim regulatorima imunog sistema.
Doktor Klod Libert sa univerziteta u Gentu, u Belgiji, bio je vođa istraživanja u kojem je izrađena detaljna karta svih mikroRNA molekula na X hromozomima, te utvrđena njihova uloga u imunološkim funkcijama i kod raka.
"Statistike pokazuju da kod ljudi, kao i kod drugih sisavaca, ženke žive duže od muškaraca i da su sposobnije da se bore protiv šokantnih epizoda kao što su sepse, infekcije ili traume. Vjerujemo da je to zbog X-hromozoma, koji kod ljudi sadrži deset odsto svih mikroRNA molekula otkrivenih do sada u genetskom kodu. Za nekoliko njih se misli da imaju važne funkcije kod imuniteta i raka", rekao je Libert.
Doktor Elenor Fiš, profesorica ženskog zdravlja i imunobiologije na univerzitetu u Torontu, komentarisala je otkriće u časopisu BioEssays.
Žene ipak teže podnose grip
"Prednost posjedovanja dva X hromozoma, za razliku od X i Y hromozoma su ogromne. MikroRNA su vrlo važne za regulisanje proteina koji će uticati na rast ćelija i rak, te na imunološki odgovor. One mogu da suzbiju protein koji podstiče rak i podstaknu proteine koji čine suprotno. Ako se kod žena razvije mutacija na genu povezanim sa imunim sistemom na X-hromozomu, one imaju sigurnosnu kopiju. Ali, muškarci je nemaju. Sa biološke točke gledišta, razlika je vjerovatno evoluirala zato što žene imaju veću šansu da će osigurati opstanak vrste", kazala je dr Fiš.
One, kako je rekla, treba da budu u stanju da se odupru infekciji tokom trudnoće i podizanja djeteta.
"Da biste održali ljudski rod ne treba vam mnogo muškaraca, ali vam trebaju žene", kazala je.
Međutim, postoji i naličje ženskog "superimuniteta", rekla je dr Fiš.
"On daje otpornost na infekcije sa robusnijim imunološkim odgovorom, ali nakon što je žena dobila infekciju onda to može rezultovati težom upalnom reakcijom. To znači da žene imaju više šansi za razvoj autoimunih bolesti i da mogu da teže stradaju od gripa nego muškarci", zaključila je Fiš.
Bonus video:
