Nekada je riječ „paranoia“ označavala svaki oblik duševnog poremećaja. U psihijatriji se taj pojam koristi za veoma tešku ali rijetku bolest. Najčešće od paranoje oboljevaju ljudi između 30 i 45 godine života, premda se poseban oblik paranoje može pojaviti i u starijoj dobi. Takva vrsta paranoje naziva se involucijska parafernija.
Uzrok ove bolesti je dosada nepoznat, ali se smatra da bi problem mogao biti genetski. Prema psihoanalitičkoj postavci, bolest se definiše na nesvjesnoj projekciji neprihvatljivih polnih ili agresivnih nagona.
To znači da na temelju pogrešnih bolesnih misli, bolesnici grade čvrst i sumanut sistem, a njihovo ponašanje prema okolini je u skladu sa tim bolesnim mislima. Takvi bolesnici su često ljudi bez drugih znakova duševnih bolesti, pa paranoja kao bolest ostaje dugo neprepoznata od strane okoline.
Postoji više vrsta ove bolesti, pa paranoju dijelimo na nekoliko grupa.
Paranoja proganjanja – je najčešći oblik paranoje, a bolesnik je uvjeren u stalnu izloženost neprijateljstvu, nenaklonosti i nerazumijevanju drugih ljudi.
Paranoična ljubomora – je krajnja nepovjerljivot i sumnjičavost spram partnerice.
Paranoja parničenja (paranoiaquerulatoria) – je veoma neugodna paranoja u društvenom životu. Bolesnici uvijek imaju osjećaj nepravde i misle da im se ne priznaju neke njihove zasluge, prava i vrijednosti. Neprekidno pokušavaju istjerati pravdu, i vječno su nezadovoljni.
Ljubavna manitost – i ova bolest spada pod paranoju. Još se naziva i erotomanija, a najčešće pogađa žene starije dobi i srednjih godina.
Paranoja umišljene veličine (grandomania) – pojava je u kojoj se bolesnici prozivaju prorocima, izumiteljima ili umišljaju kako imaju nadprirodne moći.
Paranoja umišljene bolesti – za ovu vrstu paranoje su vjerovatno svi čuli. Još se naziva i hipohondrija. Ko boluje od hipohondrije uvjeren je u postojanje neke tijelesne bolesti iako nje nema.
Sreća je ta, da je paranoja u izraženom obliku veoma rijetka, ali postoji mnogo ljudi koji nijesu duševni bolesnici, ali u sklopu svojih ličnosti imaju izražene paranoične crte.
Takvi ljudi su stalno na oprezu, kritični su prema drugima, a ne podnose ni najmanji prigovor. Za njih je svijet opasan i uvijek nalaze neke skrivene nepostojeće prijetnje. Paranoici su duboko uvjereni u istinitost svojih misli, koje su za njih jedina stvarnost, pa svako protivljenje doživljavaju kao neprijateljstvo.
Liječenje paranoje je složen i dugotrajan proces.
Bonus video:
