Poplave, suše i uragani koji su posljedica klimatskih promjena, ne predstavljaju prijetnju samo za ljudske naseobine već i za mentalno zdravlje ljudi, tvrde australijski istraživači.
"Šteta izazvana promjenom klime nije samo fizička", ističu oni u studiji koju je ove nedjelje objavio Institut za izučavanje mozga na Univerzitetu u Sidneju.
"Najnovija iskustva pokazuju da uporedo sa ozbiljnim posljedicama za privredu i društvo uopšte, ekstremne meteorološke pojave predstavljaju i ozbiljan rizik za javno zdravlje, kao i mentalno zdravlje i osjećaj duševnog blagostanja", navode australijski istraživači.
Australijski statistički podaci ukazuju na porast upotrebe droga i alkohola, nasilja, razvoda i samoubistva nakon neke ekstremne prirodne nepogode, posebno u ruralnim sredinama
Studija australijskih istraživača se posebno osvrće na Australiju koja je posljednjih godina bila pogođena nezapamćenom sušom, praćenom razornim požarima i poplavama koji su odnijeli na desetine života i prouzrokovali materijalnu štetu koja se mjeri milijardama dolara.
Dosad su, međutim, bili rijetki pokušaji da se proceni psihološki impakt prirodnih katastrofa na stanovništvo. U siromašnijim zemljama koje teže apsorbuju ovakve šokove, posljedice po mentalno zdravlje stanovnika su još pogubnije, smatraju naučnici.
"Uticaj klimatskih promjena na moral i mentalno zdravlje zajednice, u vidu stresa, depresije, patnje, je ogroman", upozorava Toni Mekmajkl, profesor na Australijskom nacionalnom univerzitetu.
Australijski statistički podaci ukazuju na porast upotrebe droga i alkohola, nasilja, razvoda i samoubistva nakon neke ekstremne prirodne nepogode, posebno u ruralnim sredinama. Istraživači, takođe, upozoravaju da će u budućnosti sukobi oko pojedinih resursa, posebno vode, neminovno eskalirati.
Bonus video:
