To poručuju švedski stručnjaci s Instituta Karolinska u Stokholmu.
Do tog zaključka su došli analizom deset međunarodnih studija, kojima je obuhvaćeno preko 200.000 sredovječnih i starijih osoba.Ustanovljeno je da s unosom svakih 1.000 miligrama više kalijuma dnevno, rizik od šloga u narednih pet do četrnaest godina opada za 11 odsto.
Hrana bogata kalijumom je u principu ona koja se i inače smatra zdravom - mahunarke, razno voće i povrće, kao i mliječni proizvodi s malim sadržajem masti, što je još jedan razlog da se više konzumira, napominje vođa istraživanja Suzana Larsom.
Kalijum je elektrolit, potreban da bi se održala ravnotreža fluida u organizmu, a od uticaja je i na funkciju nerava i mišića, kao i na regulisanje krvnog pritiska.
Kalijum se u stvari dovodi u vezu sa smanjenim rizikom od ishemičkog šloga, izazvanog blokadom neke arterije koja hrani mozak.
Ovakva vrsta šloga je i najčešća - na nju otpada 80 odsto slučajeva.
S druge strane, konzumiranje kalijuma iz zasad nepoznatih razloga nije od uticaja na rjeđu vrstu šloga - hemoragični moždani udar, koji karakteriše krvarenje u mozgu.
Kalijum, inače, ublažava dejstvo suvišnog natrijuma na organizam, pomažući da se iz njega izluči višak tečnosti i tako povoljno djelujući na krvni pritisak.
Zato je kombinacija pretjeranog unosa natrijuma i premalog unosa kalijuma naročiti štetna, ističu švedski stručnjaci.
Bonus video:
