Kako doći do boljeg pamćenja i oštrijeg vida? Jedite malo manje, ali bez pretjerivanja.
Grupa istraživača sa Instituta za neuronauku u Pizi je otkrila odnos između količine hrane koju unosimo u organizam svakodnevno i plastičnosti mozga, odnosno njegove sposobnosti da se mijenja, reagujući na spoljašnje stimuluse.
Studija, objavljena u časopisu Nature Communications, trajala je tri godine, prenosi Corriere della sera.
-Istraživanje smo sproveli na pacovima - kaže Marija Spolidoro, autorka studije.
Ona objašnjava da je metodologija istraživanja je jednostavna: jedan dan smo hranili pacove, drugi dan im nijesmo davali hranu.
Konkretno, italijanski tim je bio fokusiran na hipokampus i vizuelna kola, dio mozga zadužen za procese osnovne prostorne memorije.
-Plastičnost je karakteristika mladaog mozga u ranim fazama razvoja, ona se smanjuje u odraslom dobu - nastavlja Spolidoro.
Zahvaljujući specifičnim testovima naučnici su zaključili da se određenim režimom ishrane povećava plastičnost mozga.
- Potraga za hranom i glad su su dvije najmoćnije alatke za preživljavanje, koje nam je dala majka priroda- objašnjava Spolidoro.
Potraga za hranom nas tjera da istražujemo prostor koji nas okružuje, dok je glad adaptivni fenomen.
Važno je ne pretjerivati. Pretjerani ili produženi nedostatak hrane može da ma suprotan efekat, izazivajući ozbiljan stres, a zatim i velike našem tijelu.
Takođe, naučnici gledaju na moguće primjene istraživanja.
-Ishrana ulazi u jedno jako delikatno polje-objašnjava Marija Spolidoro. Ona smatra da je pronalaženje načina da se poveća plastičnost mozga od izuzetne važnosti.
-Bitna karakteristika plastičnosti, pored učenja i memorije, je oporavljanje od različitih vrsta oštećenja mozga. U budućnosti bi se moglo desiti da za pacijente u bolnici, koji prolaze kroz rehabilitaciju, bude predviđena i posebna vrsta ishrane- kaže autorka studije.
Bonus video:
