Venecijanski istoričar umjetnosti profesor Roberto de Feo tvrdi da je Rafaelova slika “Vizija Jezekiljeva” u palati Piti, u Firenci, falsifikat, odnosno kopija originala načinjena nakon slikareve smrti, prenijeli su španski mediji.
Čuvenu sliku Rafael je naslikao oko 1518. godine. Na njoj je prikazan Gospod koga okružuju četvorica jevanđelista, a dimenzije su joj 40,7 sa 29,5 santimetara.
Legenda kaže da je slika bila izložena u najpoznatijim svjetskim muzejima i u vlasništvu raznih grofova, prinčeva i papa. Godine 1779. iz zemlje su je iznijeli Francuzi i dali je Napoleonu koji je do 1816. čuvao u Luvru.
Sve je počelo kada je 2008. godine profesor Feo (47) primio telefonski poziv da je originalna Rafaelova slika “Vizija Jezekiljeva” u vlasništvu jedne italijanske porodice koja živi nadomak italijanskog grada Ferara, na sjeveru zemlje.
“Otišao sam i vidio da je slika indentična onoj što visi u palati Piti, ali je ljepša. Boje su jasnije i prosto zrači”, rekao je Feo i dodao da je narednih dana izvršio detaljnu analizu dvije slike.
“Otišao sam i vidio da je slika indentična onoj što visi u palati Piti, ali je ljepša. Boje su jasnije i prosto zrači”, rekao je Feo i dodao da je narednih dana izvršio detaljnu analizu dvije slike.
“Rezultat je bio sledeći: slike su bile istih dimenzija, ali su se razlikovale u podlozi na kojoj su slikane. Slika iz palate Piti je naslikana na tabli od drveta hrasta, dok je slika iz Ferara bila na kori topole. A Rafael je slikao samo na tabli od topole”, objasnio je profesor.
Autentičnost slike izložene u galeriji “Palatina”, u palati Piti u Firenci, nikad se do sada nije dovodila u pitanje. Direktor galerije je tvrdio da je slika izuzetnog kvaliteta i da je njena istorija dobro dokumentovana kroz vjekove, pa se, tako, nije usuđivao da sumnja u njenu autentičnost.
Profesor Roberto de Feo je, međutim, od trenutka kada je vidio original, proveo tri godine u raznim umjetničkim galerijama, privatnim arhivima i bibliotekama.
Razgovarao je sa kustosima iz Luvra, pročitao na stotine knjiga i rukopisa, prikupio puno dokumentacije, fotografija i kataloga kako bi napisao studiju od 60 strana u kojoj će pokazati da je slika u palati Piti kopija.
“Ovo je stvar koja će prouzrokovati pravu buru među kritičarima i istoričarima umjetnosti”, rekla je Đovana Perini, direktorka Instituta za istoriju umjetnosti u Urbinu, gradiću u unutrašnjosti Italije.
Bonus video:
